Mađarska trenutno ulaže značajne napore u modernizaciju svojih željezničkih veza s lukama Rijeka i Trst, što je ključni korak ka jačanju njenog izvoza i ekonomske nezavisnosti. Evo nekoliko ključnih detalja:
- Terminal u Trstu:
- Mađarska je započela izgradnju novog terminala u luci Trst, koji će uključivati kej dužine 250 metara i moderan logistički centar na 30 hektara.
- Ovaj projekat će omogućiti Mađarskoj direktan pristup moru, smanjujući zavisnost od drugih evropskih luka.
- Povezanost s lukom Rijeka:
- Luka Rijeka takođe beleži značajna ulaganja, uključujući projekat Rijeka Gateway, koji će povećati kapacitet luke na 20 miliona tona godišnje do 2026. godine.
- Modernizacija željezničke infrastrukture između Mađarske i Rijeke dodatno će unaprediti transportne tokove i smanjiti troškove logistike.
- Regionalna saradnja:
- Projekti poput ovih naglašavaju važnost saradnje između Mađarske, Hrvatske i Italije u jačanju regionalne logističke mreže i povezivanju sa globalnim tržištima.
Ova ulaganja ne samo da unapređuju transportnu infrastrukturu, već i jačaju trgovinske veze u regionu.
Novosti iz željezničkog transporta u Evropskoj uniji:
- Revitalizacija željeznica:
- EU intenzivno radi na revitalizaciji željezničkog transporta kao održivog rješenja za smanjenje emisija CO2. Projekti poput proširenja TNT-T mreže (transevropske transportne mreže) imaju za cilj povećanje interoperabilnosti i konkurentnosti željeznica.
- Sigurnosni izazovi:
- U Hrvatskoj je nedavno zabilježen incident s požarom na putničkom vozu, što je izazvalo pozive na hitnu modernizaciju željezničke infrastrukture.
- Digitalizacija i modernizacija:
- EU ulaže u digitalizaciju željezničkog sistema kako bi unaprijedila efikasnost i sigurnost. Fokus je na uvođenju pametnih sistema za upravljanje prometom i modernizaciji vozova.
- Regionalni izazovi:
- U nekim regijama, poput Istre, željeznički transport se suočava s infrastrukturnim problemima i zastarjelim vozovima, što zahtijeva hitne intervencije.
Na početku 2025. godine, u Srbiji je zabilježen ozbiljan incident na željezničkoj stanici Vrčin, gdje se prevrnuo vagon-cisterna sa sumpornom kiselinom. Ovaj događaj izazvao je zabrinutost zbog potencijalnih ekoloških posljedica, ali su nadležni organi potvrdili da trenutno nema opasnosti za građane jer nivo štetnih materija nije prekoračen.
Na terenu su odmah reagovale jedinice za vanredne situacije, a mobilne mjerne stanice su postavljene kako bi se kontinuirano pratilo stanje. Preostala sumporna kiselina iz cisterne je pretočena u drugu cisternu kako bi se spriječilo dalje curenje.
Ovaj incident ukazuje na potrebu za dodatnim ulaganjima u sigurnost željezničkog transporta i redovnu reviziju infrastrukture, posebno jer je pruga na kojoj se nesreća dogodila rekonstruisana prije samo tri godine.
- Operativni kapaciteti:
- Linije uključuju tri redovne ture sedmično za transport kontejnera između luke Rijeka i logističkog centra u Brčkom.
- Svaka linija može transportovati kontejnere različitih dimenzija (20ft, 40ft, i 45ft), što omogućava fleksibilnost za različite vrste tereta.
- Upravljanje i operateri:
- Operacije su koordinirane od strane regionalnih logističkih kompanija specijalizovanih za intermodalni transport.
- Luka Rijeka pruža podršku u utovaru i organizaciji kontejnera, dok logistički centar Brčko fokus stavlja na dalju distribuciju tereta u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine.
- Frekvencija i trajanje transporta:
- Transport između Rijeke i Brčkog traje otprilike 36 sati, što osigurava brzu i pouzdanu dostavu.
- Planirane su dodatne linije ukoliko potražnja nastavi rasti.
- Prednosti linije:
- Smatranje ove rute ključnom za smanjenje troškova cestovnog prevoza i za smanjenje emisije CO2.
- Povećava povezanost Bosne i Hercegovine sa globalnim tržištima putem luke Rijeka, koja ima direktne veze s mediteranskim i globalnim trgovačkim rutama.
Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini je normalizovan nakon izazova koji su uključivali vremenske nepogode i infrastrukturne probleme. Konkretno, pruga koja povezuje Sarajevo s Pločama ponovo je u funkciji nakon završetka obnove dijela pruge kod Jablanice, koji je bio oštećen tokom poplava.
Ova obnova omogućila je ponovno pokretanje teretnog i putničkog saobraćaja, što je od velikog značaja za privredu i povezanost zemlje.
