Pandemija COVID-19, se može posmatrati i kao poziv za restrukturiranje, reorganizaciju i definisanje nove strategije za upravljanje lancima snabdijevanja. Veliki broj preduzeća, čak možemo reći da je oko 65% svoju strategiju za upravljanje lancima snabdijevanja prije pandemije ocijenilo sa ocjenom izvrstan. Smatrali su da su im strategije proaktivne, te da su okrenuti ka narednim fazama digitalizacije, industrijske revolucije 4.0, optimiziranjem i podešavanjem segmenata lanaca snabdijevanja ka izvrsnosti, pandemija je promijenila pogled i ocjenu, te su shavtili da u situacijama sličnim katastrofama, nije dovoljna i nepotpuna strategija.
Istina je da pandemija COVID-19, ukazala na ranjivost globalnih lanaca sadijevanja zatekla je cijeli svijet nespreman i nesvjestan. Bosna i Hercegovina kao aktivni sudionik u globalnim lancima snabdijevanja je suočena sa istom paletom faktora koji su su se dokazali kao izazivači poremećaja lanaca snabdijevanja. Drumski prevoznici su predstavljali okosnicu lanaca snabdijevanja Bosne i Hercegovine, željeznički logistički sistem je, naravno uz sva ograničenja koja ima zadržao funkciju neupotrebljivosti u vrijeme pandemije, a vazdušni transportni sistem je dokazao da država koja nema sopstvene kapacitete „vazduhoplove“ ne može računati na brzi odgovor i uspostavljanje vazdušnog mosta. ( susjedne zemlje Hrvatska i Srbija su imale kapacitet ) .
U istraživanju koje smo sproveli u Bosni Hercegovini na uzorku od 30 preduzeća koja su izvozno orjentisana, utvrdili smo da je 75% preduzeća u prvih 100 dana bilo suočeno sa prekidom lanca snabdijevanja i da je jedini oslonac činila sigurnosni nivo zaliha koji su imali u sopstvenim kapacitetima („skladištima“), bolju ocjenu smo dobili kod preduzeća čija sirovinska osnova dolazi iz BiH; na primjer drvni sortimenti, uz napomenu da je posljedica odluka o „ograničavanju kretanja radnika“ direktno uticala na smanjenje obima isporuke. Izuzetno visok procenat (93%) ispitanika je potvrdio da je realizaciju isporuke vršio sa „domaćim prevoznicima“ iz BiH. Zadovoljstvo pruženim uslugama je ocjenjeno sa ocjenom vrlodobar uz mogućnost poboljšanja, 27% je izjavilo da je bilo kašnjenja na utovar. Najlošiju ocjenu su dobili predstavnici Uprave za indirektno i neizravno oporezivanje, koji su ocjenjeni kao glavni kočničari kod izvoza gotovih proizvoda i uvoza sirovina ili komponenti, ocjena je nezadovoljava. Na primjeru kompanije koja se nalazi udaljenosti 4km od državne granice, u prosjeku bilježe vrijeme potrebno za prelazak u EU oko 4-5 sati!?.Više od 80% je iskazalo spremnost da se u narednom periodu treba usmjeriti na proces edukacije zaposlenih u segmentu upravljanja lancima snabdijevanja.
Bosna i Hercegovina iako je pomorska zemlja, nema svoju luku, tako da je snabdijevanje usmjereno na kapacitete luka Rijeka, Ploče, Bar i djelomično za pojedine terete luka Koper. Drumski transport je nezaobilazna karika lanca snabdijevanja, kao što smo naveli jedini odgovor Bosne i Hercegovine u uslovima krize, bilo da je riječ u dolaznom ili odlaznom toku, a svakako nezamjenljiv u realizaciji strategije „ od vrata do vrata“. Sektor drumskog transport se takođe suočio sa olujnim poremećajima globalnog lanca snabdijevanja, od zagušenja evropskih luka, u sektorima maloprodaje i proizvodnje širom Evrope bilježimo eksponencijalni rast potražnje, nestašice kapaciteta su sve više postale odlika evropskog tržišta drumskog prevoza, raznim COVID ograničenjima koja su usporila, smjena generacija vozača, nedostataka vozača, globalno nepopunjeno je 24% radnih mjesta vozača, u evropskim zemljama u prosjeku nedostaje oko 700 000 vozača, rast cijene goriva, „prazno vrijeme – danguba“ čekanja na graničnim prelazima.
Polazeći od činjenice, da je seoba pojedinih lanaca vrijednosti u pojedinim industrijskim granama u toku, a kao odgovor na redifinisanje strategija upravljanja lancima snabdijevanja, neophodno je da se Bosna i Hercegovina priključi procesu privlačenja lanaca vrijednosti. No, činjenice su da izuzev hrabrih inicijativa bh-privrednika, Bosna i Hercegovina evidentno zaostaje sa kandidovanjem svojih potencijala i privlačenje lanaca vrijednosti u poslednjih par godina kao direktna posljedica nepostojanja „državne strategije“ ili koordinacijske „entiteske startegije“ u upravljanju lancima snabdiejavanju. Zemlje regiona mogu očekivati pokretanje novih pogona za proizvodnji komponenti koje se danas proizvode na „nekim drugim tržištima“, a kao rezultat odluka da se pronalaskom novih alternativnih načina snabdjevača, kroz optimizaciju procesa upravljanja lancima snabdijevanja.
Iskustva koja su rezultanta dvadesetogodišnjih poremećaja u lanacima snabdijevanja, stvaraju šansu i priliku da se region Balkana nametne u pojedinim granama industrije, svakako da bi riječ „kooperacija“ bila poželjna u međusobnim poveznicama zemalja CEFTE. Ublažavanje poremećaja lanaca snabdijevanja je inicijativa koju su pokrenule zemlje Albanija-Srbija i S.Makedonija, čime se svakako „povećava protočnost“ u lancima snabdijevanja i uvećava se lanac vrijednosti. Istraživanjem smo definisali neophodne mjere koje bi region morao pokrenuti, aktiviranjem postojećih tačaka dodira, uvažavajući mišljenje i analizu privrede jer možda bude kasno:
U sektoru transporta regiona mora ODMAH :
- Liberalizovati tržište zemalja CEFTE, bez uslovljavanja i bez dozvola;
- Uvesti digitalizaciju dokumenata i primjenu NCTS sistema u CEFTA regionu, kako bi smanjili zadržavanje i eliminisali bespotrebne troškove
- Harmonizovati zakonska akta vezana za Intermodalni transport, definisati kontejnerske terminale u regionu;
- Zajednički nastupiti ka EU u pregovaračkom procesu, temeljem povelje kvalitet koju su ispunili transportni operateri, s ciljem otklanjanja barijera za pristup tržištu ( maksimalno povećanje broja dozvala)
- Proaktivno se uključiti u programe Paketi mobilnosti EU
- Uspostaviti trase maršutnih vozova s ciljem povezivanja jadranskih luka i unutrašnjosti;
- Minimizirati bespotrebna zadržavanja i kontrole „rutinske kontrole“;
- Usaglasiti poresku politiku u transportu.
- Omogućiti kabotažu između zemalja CEFTA;
- Pojednostaviti procedure i međusobno priznavanja certifikata i dokumenta u formi digitalnih sertifikata.
Ukoliko zemlje regiona, ne počnu sa realizacijom zajedničkih tačaka očekujem sljedeće posljedice:
- Ubrzani odlazaka vozača, otpravnika vozova, mašinovođa i drugih radnika u zemlje EU na poslove u logistici; ( na osnovu istraživanja 2018 – 2022 godina oko 19 500 radnika iz BiH je već u Sloveniji na poslovima u logistici;
- Selidba kapitala i investiranje u sektoru logistike ka državama Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj, evidencija pokazuje da je iz Bosne i Hercegovine u Sloveniji kupljeno 2500 novih voznih jedinica ili oko 125 000 000 eura, a u posljednih šest mjeseci je izuzetan pritisak ka Republici Hrvatskoj;
- Domaća proizvodnja zavisiće isključivo od međunarodnih prevoznika, ( uz veće troškove poslovanja) ili će razvijati sopstvene transportne kapacitete, što je prevaziđen model upravljanja lancima snabdijevanja i povratak na 2PL nivo.
- Odliv produktivne radne snage neće biti zaustavljen, već ubrazan.
Model okupljanja radi uspješnog poslovanja u Bosni i Hercegovini, kao alternativa i put ka sagledavanju potreba i zajedničkih interesa je objedinjavanje preduzeća kroz klaster „“LOGISTIKA“ predstavlja okupljanje kompanija sa ciljem jačanja konkurentnosti, inovativnosti i poboljšanje poslovanja u logistici, te stvaranje strateškog okvira za saradnju u Bosni i Hercegovini u cilju otklanjanja posljedica poremećaja lanaca snabdiejvanja i jačanja otpornsoti lanaca snabdijevanaj u BiH, potrebno je redefinisati aktivnosti na području
- poboljšanja opštih uslova poslovanja u skladu sa svaremenim standardima,
- zaštita interesa članova ( definisanje zajedničkih, pojedinačnih i specijalističkih),
- pojednostavljenje carinske procedure i uvođenje e-poslovanja,
- pravedna i pravična raspodjela pristupnih prava u skladu sa paketima mobilnosti EU,
- zastupanje pred domaćim i međunarodnim organizacijama,
- optimizacijom troškova poslovanja
- optimizacije nabavke, upravljanje troškovima …
- definisanja minimalnih ekonomski isplativih uzansi poslovanja ( tarife, cjenovnici, autodani i mehanizmi zaštite od rizika poslovanja) ,
- specijalizovane usluge po zahtjevu pojedinačnih ili udruženih članova, edukacija i specijalizacija zaposlenih,
- primjena tehnologije „zelene logistike“,
- protoka informacija od opštih interesa, zaštita informacija o tajnosti poslovanja,
- kreiranje dijaloga po pitanju uticaja na donošenja propisa sa ministarstvima svih nivoa od entitetskih do državnih, regionalnih i EU nivoa,
- kreiranje dijaloga sa udruženjima, interesnim grupama, policijom, carinom, inspekcijom i dr.
- istraživanje i razvoj mreže – stvaranje mreže unutar klastera i među klasterima (izrada baze podataka preduzeća, redovni obilasci, adresar dobavljača i pružalaca usluga, internet stranica, mjesečne informacije o novostima u branši i okruženju, periodični časopis, itd).
- obuka i obrazovanje – analize potreba za specifičnim obukama, organizacija obuka, redovnih susreta preduzeća radi razmene iskustava i kontakata, itd.
- poslovna saradnja – iniciranje i podrška projektima kooperacije između preduzeća,
- uticaj na politiku – lobiranje i kreiranje dijaloga klastera, naučne zajednice i vlasti.
- rast klastera – jačanje regionalnog indentiteta, građenje nacionalnog i međunarodnog ugleda, promovisanje investicija – domaćih i stranih.
Model koji bi objedinio logističke kompanije u Bosni i Hercegovini je da se formira na principu decentralizovane, funkcionalne organizacione strukture i djeluje kroz sekcije sa definisanim strategijama koje se baziraju na uspostavljanju saradnje, kooperaciju, koordinaciju logističkih kompanija u Bosni i Hercegvoini, čime se ostvaruje jačanje regionalnog identiteta i građenje nacionalnog i internacionalnog ugleda. Svjesni smo da je proces razvoja klastera dugotrajan društveno-ekonomski proces, zato je dobrovoljnost i interesno okupljanje polazna osnova.
Partneri za dijalog i definisanje stretegije za upravljanje lancima snabdiejvanja u Bosni i Hercegovini su su :
- Savjet/Vijeće Ministara BiH,
- Vlada RS i Vlada FBIH,
- UINO BiH,
- Komorski sistem BiH,
- Udruženje poslodavaca,
- Udruženje izvoznika,
- Osiguravajućim kompanijama
- Udruženje banaka
- Specijalizovane ovlaštene institucije.
- …
Na regionalnom i međunarodnom planu neophodno je uspostaviti dijalog i saradnju sa regionalna udruženjima i klasterima iz regiona – EU, u cilju poslovno-tehničke saradnje (zastupanje, usklađivanje i dr), Međunarodnom drumskom transportnom unijom IRU, Evropskom asocijacijom logističara, Međunarodnom federacijom špeditera FIATA i dr.
