Porijeklo robe

Porijeklo robe može biti nepreferencijalno i preferencijalno.

Nepreferencijalno porijeklo robe predstavlja „ekonomsku“ nacionalnost robe tj. roba ne stiče nikakav povlašteni status u vidu ukidanja ili smanjenja carine na istu, već je isto nužno za pravilnu primjenu mnogih mjera ekonomske politike. Kao dokaz nepreferencijalnog porijekla robe izdaje se uvjerenje o porijeklu koje uobičajeno izdaju trgovinske komore zemlje izvoznice.

Uprava za indirektno oporezivanje se bavi isključivo pitanjima preferencijalnog porijekla. Preferencijalno porijeklo je propisano Protokolima o definiciji pojma „proizvodi s porijeklom“ i načinima administrativne saradnje, koji su sastavni dio važećih sporazuma o slobodnoj trgovini. Istim se osigurava da se samo za one robe koje su stekle porijeklo u jednoj od zemalja ugovornica primjenjuje povlaštena stopa carine pri uvozu u drugu zemlju ugovornicu.

Proizvodi s porijeklom će imati povlastice propisane važećim sporazumima uz predočavanje dokaza o porijeklu-uvjerenje o kretanju EUR.1 i Izjava na računu.

Uopšteno, smatra se da su proizvodi sa porijeklom, ako su:

– cjelovito dobiveni;

– dovoljno obrađeni ili prerađeni proizvodi (uz ispunjenje uslova iz Liste obrade ili prerade);

– ispunili uslove predviđene za primjenu kumulacije porijekla (bilateralna-materijali korišteni u proizvodnji s porijeklom iz dvije zemlje i dijagonalna-materijali korišteni u proizvodnji s porijeklom iz više od dvije zemlje).

Pored samog načina sticanja preferencijalnog porijekla svaki pojedinačni ugovor propisuje i slijedeće osnovne odredbe i to: nedovoljni postupci prerade ili obrade, opšte pravilo tolerancije, zabranu povrata ili izuzeća od carine (no drawback), načelo teritorijalnosti, pravilo o direktnom transportu, dokaze o porijeklu, mogućnost dodjeljivanja statusa ovlaštenih izvoznika i dr.

Treba istaknuti da svaki protokol o porijeklu ili neka druga pravna osnova kojom su propisana pravila porijekla ima neke svoje specifičnosti i nužno je prilikom utvrđivanja porijekla proučiti konkretan protokol.

Zahtjev za izdavanje obvezujuće informacije o podrijetlu robe odnosi se samo na jednu vrstu robe i jedan skup okolnosti pod kojim se utvrđuje podrijetlo.
Imatelj informacije mora biti u stanju dokazati da roba o kojoj je riječ i okolnosti koje određuju stjecanje podrijetla u svakom pogledu odgovaraju robi i okolnostima opisanim u informaciji.
Zahtjev se podnosi Središnjem uredu Uprave za neizravno oporezivanje, na pisanom obliku obrasca iz Priloga 1. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 63a/04, 60/06 i 57/08).
Kao dokaz o uplaćenoj administrativnoj pristojbi, uz zahtjev se obvezno prilaže originalna uplatnica, popunjena kako slijedi:

1. Svrha doznake: pristojba za zahtjev za izdavanje OIP-a (tarifni broj 83)
- Primalac: JRT Trezor BiH
- Račun primaoca:
  - 3380002210018390 (Unicredit banka d.d. Mostar)
  - 5517902220404858 (Unicredit banka a.d. Banja Luka)
  - 1610000010751394 (Raiffeisen banka d.d. Sarajevo)
  - 1549212013183391 (Intesa Sanpaolo banka d.d.
- Iznos: 10,00 KM
- Vrsta uplate: 0
- Vrsta prihoda: 722801
- Budžetska organizacija: 1601001
- Poziv na broj: 0000000000
2. Svrha doznake: taksa za OIP (tarifni broj 91)
- Primalac: JRT Trezor BiH
- Račun primaoca:
  - 3380002210018390 (Unicredit banka d.d. Mostar)
  - 5517902220404858 (Unicredit banka a.d. Banja Luka)
  - 1610000010751394 (Raiffeisen banka d.d. Sarajevo)
  - 1549212013183391 (Intesa Sanpaolo banka d.d.
- Iznos: 70,00 KM
- Vrsta uplate: 0
- Vrsta prihoda: 722809
- Budžetska organizacija: 1601001
- Poziv na broj: 0000000000

Zahtjev i prateću dokumentaciju potrebno je dostaviti na adresu:
Uprava za neizravno oporezivanje BiH
Sektor za carine
Bana Lazarevića bb
78 000 Banja Luka

Obvezujuća informacija se dostavlja podnositelju u roku od 150 dana od dana prihvatanja zahtjeva.
OIP se izdaje na obrascu Priloga 2. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 63a/04, 60/06 i 57/08) i odnosi se samo na jednu vrstu robe koja u svakom pogledu odgovara onoj koja je opisana u njemu.
Rok važenja OIP-a je tri godine

Dokaz o porijeklu

Dokazi o porijeklu na osnovu kojih se može primijeniti preferencijalna stopa carine propisana odredbama važećih sporazuma o slobodnoj trgovini su:

Uvjerenje o kretanju EUR 1
Izjava na računu.

1. UVJERENJE O KRETANJU EUR.1
Uvjerenje o kretanju EUR.1 izdaju carinski organi zemlje izvoznice na pisani zahtjev izvoznika ili, na izvoznikovu odgovornost, njegovog ovlaštenog predstavnika, ukoliko se odnosni proizvodi mogu smatrati proizvodima s porijeklom.
Izvoznik, ili njegov ovlašteni predstavnik, popunjava uvjerenje o kretanju EUR.1 i obrazac zahtjeva, čiji se uzorci nalaze u Protokolu o definiciji pojma “proizvodi s porijeklom” i načinima administrativne saradnje koji je sastavni dio svakog od važećih sporazuma o slobodnoj trgovini, a isti se zadužuje u carinskoj ispostavi u kojoj se obavlja izvozno carinjenje robe.
Ovi obrasci se popunjavaju na jednom od jezika potpisnica sporazuma ili na engleskom jeziku, te u skladu sa odredbama domaćeg zakonodavstva zemlje izvoznice.
U slučaju da izvoznik zahtjev ručno ispunjava, isti mora biti ispunjen tintom ili hemijskom olovkom štampanim slovima.
Izvoznik koji podnosi zahtjev za izdavanje uvjerenja o kretanju robe EUR.1 bit će spreman, u svako doba, na zahtjev carinskih vlasti zemlje izvoznice, u kojoj je isto izdato, dati na uvid sve odgovarajuće dokumente kojima se dokazuje porijeklo proizvoda kao i to da su ispunjeni drugi uslovi iz odnosnog protokola.

2. IZJAVA NA RAČUNU
Izjavu na računu, izvoznik upisuje na račun, dostavnicu ili bilo koji drugi komercijalni dokument koji dovoljno detaljno opisuje proizvode o kojima je riječ i tako omogućava njihovu identifikaciju.
Izjavu na računu, može dati:
(a) ovlašteni izvoznik, bez obzira na iznos pošiljke
ili
(b) bilo koji izvoznik za bilo koju pošiljku koja se sastoji od jednog ili više paketa koji sadrže proizvode s porijeklom, čija ukupna vrijednost ne prelazi 6.000 eura.
Izjava na računu mora nositi originalni svojeručni potpis izvoznika. Međutim, ovlašteni izvoznik ne mora potpisivati takve izjave pod uslovom da se carinskim vlastima zemlje izvoznice pismeno obaveže da preuzima punu odgovornost za svaku izjavu na računu koja ga identificira, kao da je on sam svojeručno potpisao.
Teskt izjave na računu propisan je Protokolom o definiciji pojma “proizvodi s porijeklom” i načinima administrativne saradnje koji je sastavni dio svakog od važećih sporazuma o slobodnoj trgovini.
Tekst izjave na računu na jednom od tri službena jezika u Bosni i Hercegovini:

Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (carinsko ovlaštenje br………(1)) izjavljuje da su, osim ako je drugačije izričito navedeno, ovi proizvodi…………(2) preferencijalnog porijekla.
Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (carinsko ovlaštenje br………(1)) izjavljuje da su, osim ako je drukčije izričito navedeno, ovi proizvodi…………(2) preferencijalnoga podrijetla.
Извoзник прoизвoдa oбухвaћeних oвoм иcпрaвoм(цaринcкo oвлaшћeњe бр………(1)) изjaвљуje дa cу, ocим aкo je тo другaчиje изричитo нaвeдeнo, oви прoизвoди…………(2) преференциjалнoг пoриjeклa.
1. Kada Izjavu na računu daje ovlašteni izvoznik, ovdje mora biti upisan broj ovlaštenja koji mu dodijeli UINO BiH. U drugom slučaju, kada Izjavu daje lice koje nije ovlašteni izvoznik, riječi u zagradi se ispuštaju ili se ostavljaju prazne.
2. Navodi se porijeklo proizvoda.
Kumulacije i ovlašteni izvoznici
- Dijagonalne kumulacije EFTA (21.03.2017.)
  - Smjernice puna kumulacija i povrat carina (11.10.2019.)
- Ovlašteni izvoznici (01.04.2015.)
  - Obavještenje – Ovlašteni izvoznici (27.03.2017.)
  - Obavještenje – Ovlašteni izvoznici (28.11.2022.)
Sporazumi o slobodnoj trgovini

UINO: Porijeklo robe – procedura, propisi, algoritam …

Porijeklo robe

Dokaz o porijeklu

Kumulacije i ovlašteni izvoznici

Sporazumi o slobodnoj trgovini

Povezane objave