Održivi model intermodalnog transporta u Bosni i Hercegovini (Put ka konkurentnijoj i zelenijoj privredi)

Bosna i Hercegovina se nalazi na raskrsnici ključnih evropskih koridora, ali bez funkcionalne mreže intermodalnih terminala i redovnih željezničkih teretnih linija, naši izvoznici plaćaju više – a gubimo i tržišta i logističke partnere.

Dok druge zemlje regiona uvode zelene takse na drumski transport i uvode intermodalne subvencije, BiH još uvijek čeka.
A vrijeme nije saveznik.

Zašto intermodalni model?

• ✔ Manji logistički troškovi,

• ✔ Manje emisije CO₂,

• ✔ Povezanost sa EU tržištima kroz željezničke i riječne koridore,

• ✔ Digitalna interoperabilnost i brže procedure,

• ✔ Nova ulaganja i otvaranje tržišta za logistički sektor BiH.

Ključne mjere koje se moraju sprovesti:

1️⃣ Ukinuti PDV na povrat praznih kontejnera

Trenutna praksa direktno destimuliše kontejnerski transport i čini robu iz BiH skupljom na izvoznim tržištima.

2️⃣ Definisati i razvijati intermodalne terminale

Za početak:

• Banja Luka,

• Doboj,

• Sarajevo.

U sljedećoj fazi: Tuzla, Mostar, Šamac, Brčko Distrikt (koji je već značajno napredovao).
Infrastruktura zahtijeva:

• koordinaciju entiteta,

• nabavku opreme (reach stackeri, kranovi, softver),

• ulaganje u kolosijeke i vezne puteve.

3️⃣ Povezati slobodne zone sa intermodalnim terminalima

Slobodne zone ne smiju biti izolovane – već aktivno povezane željeznicom i logistikom kako bi bile funkcionalne platforme za izvozno orijentisanu industriju.

4️⃣ Afirmisati logističke centre kao oslonce izvoza

Logistički centri uz intermodalne terminale omogućavaju:

• konsolidaciju robe,

• digitalnu kontrolu lanaca snabdijevanja,

• smanjenje operativnih troškova.

---

Finansiranje: Javno–privatna partnerstva i entitetska saradnja

📦 Model: Sufinansiranje 104 para vozova godišnje

• Linije: Rijeka–Banja Luka–Doboj–Tuzla i Ploče–Mostar–Sarajevo–Doboj–Šamac,

• 1. godina: entiteti 100%,

• 2. godina: entiteti 50%, privatni sektor 50%,

• 3. godina: entiteti 25%, privatni sektor 75%.

Javno–privatna partnerstva uključuju špeditere, logističke firme i domaće prevoznike.

Infrastruktura + volja = održivost

Uspostavljanje održivog intermodalnog modela nije samo pitanje investicija – već pitanje političke volje.
Potrebno je:

• zajedničko djelovanje entiteta,

• zakonodavno usklađivanje,

• korišćenje EU fondova (IPA III, WBIF),

• aktivna uloga Privrednih komora i Transportne zajednice.

---

Završna riječ: Da li ćemo i željeznice ostaviti… drugima?

Ako želimo jeftiniju robu, konkurentniju privredu i održive logističke tokove, vrijeme čekanja je isteklo.

Ako želimo da željeznica bude oslonac modernog transportnog sistema – moramo je uključiti odmah.
Ako ne…
Uključiće je neko drugi, ali za sebe – ne za nas.

---

📅 Poziv: Međunarodna konferencija „LOGISTICS & SCM – BANJA LUKA 2025“

BANJA LUKA COLLEGE & IPA ACADEMY

📍 Banja Luka
🗓️ 01. oktobar 2025. godine
🎯 Tema: Intermodalnost, digitalizacija i zelena tranzicija – put ka efikasnoj logistici u BiH i regionu.

DEKLARACIJA O ODRŽIVOM RAZVOJU INTERMODALNOG TRANSPORTA U BOSNI I HERCEGOVINI

Mi, dolje potpisani predstavnici institucija, privrede, željezničkih i logističkih operatera, međunarodnih partnera i akademske zajednice, okupljeni na konferenciji „LOGISTICS & SCM – BANJA LUKA 2025“,

📍 uvažavajući potrebu za modernizacijom transportnog sektora,
📍 prepoznajući važnost intermodalnog transporta kao osnove za zelenu tranziciju,
📍 svjesni izazova koji proizilaze iz rasta troškova drumskog prevoza i regulatornih promjena u EU,
📍 posvećeni ciljevima smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte i digitalizaciji logistike,

usvajamo sledeće principe i preporuke:

1. Potvrđujemo potrebu hitne institucionalne saradnje između entiteta na polju intermodalnog razvoja, uključujući:

• Definisanje zajedničke mreže intermodalnih terminala (Banja Luka, Doboj, Sarajevo, itd.),

• Usklađivanje regulative i standarda,

• Koordinaciju kroz zajedničku radnu grupu.

2. Pozivamo entitetske vlade da:

• Ukinu PDV na povrat praznih kontejnera,

• Pokrenu trogodišnji plan sufinansiranja 104 para intermodalnih vozova godišnje,

• Omoguće infrastrukturna ulaganja i nabavku opreme kroz javno–privatna partnerstva.

3. Preporučujemo oslonac slobodnih zona i logističkih centara na intermodalne terminale, kako bi se:

• Smanjili logistički troškovi,

• Povećala konkurentnost izvoznika,

• Aktivirale lokalne i regionalne proizvodne lance.

4. Ističemo da održivost intermodalnog transporta nije samo tehničko pitanje, već preduslov za ekonomski opstanak domaće privrede.

5. Obavezujemo se da ćemo:

• Pružiti punu podršku inicijativama koje vode ka digitalizaciji, integraciji i unapređenju željezničkog teretnog saobraćaja,

• Aktivno raditi na promovisanju intermodalnosti kod svih aktera u lancu snabdijevanja,

• Pratiti sprovođenje ove Deklaracije kroz godišnje izvještaje i zajedničke sastanke.

---

U Banjoj Luci, 01. oktobra 2025. godine
Učesnici konferencije „LOGISTICS & SCM – BANJA LUKA 2025“