Forum plave ekonomije okupio je ugledne govornike iz Slovenije i Italije, predstavnike političkih institucija, udruženja privatnog sektora, kompanija i istraživačkih centara, koji su predstavili svoja istraživačka dostignuća i stavove o izazovnim izazovima klimatskih promjena u bliskoj budućnosti i postojećim i potencijalnim rješenjima za bolje upravljanje vodama.

 

Nema zelene bez plave

U svom uvodnom obraćanju, Giacomo Ricciotti, direktor ITA – Italijanske trgovinske agencije u Ljubljani, rekao je da ovaj forum nije prvi na ovu temu, već je nastavak prethodnih inicijativa – Online foruma o infrastrukturi, koji se održao 2020. godine, i Konferencije o plavoj ekonomiji 2022. godine.

„Plava ekonomija je širok pojam, čiju je najprikladniju definiciju dala Svjetska banka, koja kaže da plava ekonomija znači održivo korištenje okeanskih resursa za ekonomski rast i poboljšanje kvaliteta i radnih mjesta uz održavanje zdravlja okeanskog ekosistema. To je stoga sveobuhvatan koncept koji uključuje nekoliko aspekata, uključujući pomorsko znanje, infrastrukturu, ekonomiju, pomorsku sigurnost i zaštitu, pomorske veze i zaštitu okoliša.

„Nema zelene bez plave“ je fraza koja se pripisuje Sylviji Earle, poznatoj morskoj biologinji i okeanografkinji. Plava ekonomija je centralna za zeleni ekosistem, jer okeani utiču na sve prirodne cikluse i direktno su ili indirektno povezani sa svim sektorima ekonomije. Okeani proizvode do 80 posto kisika koji udišemo, dok opstanak velikog dijela svjetske populacije zavisi od morske i obalne biološke raznolikosti“, rekao je Ricciotti.

Učesnicima konferencije obratio se i ambasador Italije u Sloveniji Giuseppe Cavagna, koji je naglasio važnost ovakvih stručnih skupova i uspješnu saradnju između Italije i Slovenije u ublažavanju efekata klimatskih promjena, posebno na sjevernom Jadranu. Na kraju uvodnog dijela, u ime Ministarstva prirodnih resursa i prostornog planiranja prisutnima se obratila državna sekretarka dr Lidija Kegljevič Zagorc.

 

Važnost mjerenja, posmatranja i analitičkih projekcija

Značaj struke i njeni nalazi u dugoročnom planiranju upravljanja vodnim resursima i razvoju urbanih područja u priobalnim regijama predstavili su predstavnici istraživačkih institucija sa univerziteta u Sloveniji i Italiji u nastavku stručnog dijela foruma. Prof. Primož Banovec, sa Instituta za vodoprivredu Građevinsko-geodetskog fakulteta u Ljubljani, skrenuo je pažnju na hitnost hitne akcije u planiranju svih intervencija u prirodi i urbanim područjima na obali, na osnovu analitičkih primjera projekcija porasta nivoa mora u ovom stoljeću i izračuna potencijalne štete na urbanim područjima slovenske obale. U tom kontekstu, posebno je naglasio brigu za planiranje infrastrukture, kao što su vodovodna mreža, transportni pravci i energija.

Zatim mu se pridružio prof. Michele Greco sa Univerziteta Basilicata u južnoj Italiji, gdje se, kao i njegove slovenske kolege, bavi mjerenjima i projekcijama porasta nivoa mora širom Mediterana. Na osnovu mjerenja, analiza i vremenskih prognoza, na nivou evropskog projekta razvija se sistem ranih upozorenja o porastu nivoa mora i nepredviđenim prirodnim fenomenima, nazvan SAVEMEDCOASTS. Pritom je posebno naglasio osjetljivost sjevernog Jadrana na slučaj prijetnji cijelom području Mletačke lagune. Na kraju su se oba predavača složila da, iako se ne poznaju i još nisu sarađivali, došli su do istih rezultata i zaključaka, što samo potvrđuje nužnost prekogranične saradnje na izazovima globalnih klimatskih promjena.

 

Pravovremena i koordinirana saradnja svih disciplina

U svom predavanju, Beatrice Majone, članica Upravnog odbora OICE-a – italijanske inženjerske, arhitektonske i tehničke ekonomske konsultantske organizacije iz Italije, osvrnula se na oba prethodnika i naglasila važnost pravilnog planiranja urbanih područja kroz saradnju urbanista, arhitekata i inženjera sa lokalnim zajednicama. U borbi protiv smanjenja štete od katastrofa, važno je uključiti sve zainteresirane strane. I u planiranju poljoprivrednih područja i urbanih naselja, regulaciji vodotoka i planiranju kanalizacijskog sistema s obzirom na protoke u ekstremnim događajima.

Voda je izvor života

Činjenica da voda nije samo problem prirodnih katastrofa, već je važna za život kao izvor pitke, predstavljena je kroz praktične primjere učesnika okruglog stola o upravljanju vodnim resursima i infrastrukturom u kriznim situacijama. Tako smo vidjeli primjer operativnog plana za međusobno povezivanje različitih vodovodnih mreža u regiji Friuli Venezia Giulia, gdje se više od 1,2 miliona stanovnika snabdijeva iz 536 izvora pitke vode i gdje su, u svjetlu nedavnih poplava, otkriveni nedostaci u neprekidnom snabdijevanju čistom pitkom vodom. Zanimljiv je bio i slučaj prekogranične saradnje između dva vodovodna sistema Italije i Slovenije, gdje su fizički povezani Tršćanski vodosnabdijevač G. Randaccio i Rižanski vodosnabdijevač iz Kopra.

 

Primjeri nedavnih poplava u Italiji i Sloveniji

Također smo mogli vidjeti koliko je destruktivna i nepredvidljiva moć prirode i vode u dva primjera ekstremnih poplava koje su pogodile Sloveniju i sjevernu Italiju. Prof. Armando Brath sa Univerziteta u Bologni predstavio je katastrofalne poplave i posljedice u maju 2023. godine, gdje su neke mjere, kao što su ciljanje i kontrolisano izlijevanje poplavnih voda, imale pozitivan efekat, za razliku od drugih, gdje zahtjevi struke za planiranje i provedbu mjera zaštite od poplava nisu uzeti u obzir.

Ervin Vivoda iz Sektora za smanjenje posljedica prirodnih katastrofa u Sloveniji istakao je ulogu efikasnosti državnih mehanizama u brzoj pomoći pogođenima, procjeni štete i brzoj finansijskoj pomoći u obnovi oštećenih objekata i infrastrukture.

 

Odgovornost ekonomije

Značaj plave ekonomije za ekonomiju također je predstavljen iz perspektive Massima Deandreisa, generalnog direktora SRM istraživačkog centra za ekonomske studije, Intesa Sanpaolo Group, koji provodi istraživačke aktivnosti u logističkom, lučkom i energetskom sektoru. Luigi Fuzio, predsjednik Uprave Intesa Sanpaolo banke u Sloveniji, naglasio je veliku važnost i odgovornost saradnje sa sektorom pomorske logistike i mogućnosti za Sloveniju, koja sa Lukom Kopar i izgradnjom drugog kolosijeka postaje važan strateški sektor za cijelu zemlju.

 

Poslovna konferencija o plavoj ekonomiji završila je okruglim stolom kojim je predsjedavao Jurij Giacomelli, predsjednik Italijansko-slovenskog foruma, na temu sprečavanja i ublažavanja gubitka biološke raznolikosti u moru. Govornici, naučnici iz instituta i predstavnici nevladinih organizacija, naglasili su važnost saradnje svih uključenih u proces očuvanja živih organizama u moru, kako naučnika tako i ekonomije i politike upravljanja prirodnim resursima.

 

Na kraju Konferencije o plavoj ekonomiji, svi učesnici su bili istog mišljenja da su klimatske promjene činjenica i da će mjere za ublažavanje i sprečavanje opasnosti od povećanih hidroloških fenomena morati biti praćene na svim nivoima, od međunarodnog, nacionalnog do lokalnog, posebno u obalnim područjima gdje je porast nivoa mora činjenica koja se ne može izbjeći na duži rok.

Izvor: Izazovi klimatskih promjena na infrastrukturi i transportu | Transport i logistika