Predstavnicima prijevoznika i Ministarstva prvo se obratio predsjednik OZS-a Blaž Cvar koji je rekao da su zakoni i propisi kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, od Zakona o dugotrajnoj njezi, preko evidentiranja radnog vremena, do mrežnih naknada, jedan veliki eksperiment. Ministrica Alenka Bratušek smatra da su rezultati privrede u protekloj godini bili vrlo dobri. „Ali slažem se da smo u istom čamcu i da je zajednički cilj imati prosperitetnu zemlju. 2025. će biti teža godina nego prošle, tako da je još važnije da sami ne rušimo dobre stvari. Slažem se da je naša zemlja previše normalizirana. Dugotrajna njega je zakon koji je usvojen u prethodnoj vladi. Slažem se da zakon koji je donesen mora biti implementiran. Što se tiče našeg posla, naša vrata su uvijek otvorena. Nismo na istoj strani u svim stvarima“, odgovorio je ministar.

Prijevoznici su ministru naveli najhitnije probleme u sektoru cestovnog transporta. Peter Pišek, predsjednik Odjela za transport u OZS-u, skrenuo je pažnju na posljedice zelene tranzicije. „Evropa ne može biti zelena preko noći, a drugi kontinenti ne mogu. To smanjuje našu konkurentnost. Nemamo nikakvu strategiju u tom području“, rekao je. Ministar je predložio da se ova tema riješi sa drugim resornim ministarstvima. I objasnila je: „Možemo ponovo pitati druga ministarstva da li su poduzeli akciju u ovom trenutku. Slažem se s vama da zelena tranzicija može pogoršati stvari u odnosu na druge. Ako smo slušali najave nove EK, možda će se dinamika zelene tranzicije promijeniti ili usporiti.“

Generalna direktorica Direkcije za puteve i cestovni saobraćaj, Andreja Knez, najavila je da će se ponoviti tender za zelenu tranziciju vrijedan 3,5 miliona eura. Pišek je rekao da je potrebna digitalizacija sektora cestovnog transporta i razvoj malih logističkih i intermodalnih centara. „Ali nema saslušanja, nema tendera za naš sektor. Tražimo podršku za raspisivanje tendera za digitalizaciju“, rekao je Pišek, jer je po njegovom mišljenju to jedini način da se riješi problem slabe fluidnosti na našim putevima. Također je pozvao na prioritetno izdavanje radnih dozvola za vozače. „Interventno zakonodavstvo također treba regulirati u oblasti međunarodnog cestovnog transporta. Administrativne jedinice bi također trebale dati prioritet prekograničnom radu i ulogama vozača. Zakon o intervencijama za ubrzavanje procedura u administrativnim jedinicama imao je pozitivne efekte. Međutim, to nije bila toliko opcija za međunarodne prijevoznike“, objasnio je Pišek. Ministar je odgovorio da će Zakon o strancima sistematski regulirati ove stvari.

Prijevoznici su također skrenuli pažnju na pitanje AO osiguranja za komercijalna vozila i ogroman porast premija. „Osiguravajuća društva su podigla premije sa 100 na 1000 posto. Dva osiguravajuća društva imaju monopol. To je imalo ogroman utjecaj na poslovanje naših prijevoznika. Najniži AO u Sloveniji je 3.500 eura, najviši 15.000 eura, a u Slovačkoj, na primjer, 900 eura“, objasnio je Pišek.

Let kompanija u Hrvatsku

Pišek je rekao da je to signal za uzbunu u sektoru cestovnog prometa, jer su se u Hrvatskoj registrirale sve veće transportne kompanije. „Zemljište u Hrvatskoj je od 15 do 20 eura, kod nas je više od 200 eura. Strani investitori su nas također preskočili i radije odlaze u Hrvatsku, što nas rastužuje“, rekao je Pišek, koji je, kao i predsjednik Cvar, pozvao na olakšice od troškova rada.

Što se tiče leta slovenskih prijevoznika, ministrica je odgovorila da ne zna razloge zbog kojih se tvrtke tamo sele. Potpredsjednik odjela za promet Franc Sršen odgovorio je da je kupio zemljište u Hrvatskoj za 18 eura, a u Vodicama 250 eura po kvadratnom metru. „Doprinosi po zaposlenom u Hrvatskoj su znatno niži, AO osiguranje je 1200 eura tamo, gorivo je jeftinije, porez na dobit je niži, procedure za dobivanje radnih dozvola su kraće. U Hrvatskoj je potrebno nekoliko mjeseci, u Hrvatskoj čekate radnu dozvolu nekoliko tjedana“, rekao je Franc Seršen, navodeći razloge preseljenja tvrtki u Hrvatsku.

Gašper Rudl, prijevoznik iz Koruške, istakao je da se ništa nije pomaknulo na trećoj razvojnoj osi ove godine i nakon poplava. „Mnogo općinskih puteva je popravljeno nakon poplava, općine vas prestižu. Na putu Dravograd-Ravne, godinu i po nakon poplava, saobraćaj se i dalje odvija naizmjenično, uzrokujući velike gužve i ekonomsku štetu“, kritizirao je Rudl. Ministar je odgovorio da ovo područje također ovisi o nekoliko odjela, ali da bi prijevoznici također trebali biti u mogućnosti hvaliti, a ne samo kritizirati. „Čekamo odobrenje Direkcije za vode za jedan most. To nije u mojim rukama“, objasnio je ministar.

Na marginama sastanka, Pišek je također pozvao zemlju da uspostavi migracijsku politiku, jer je to jedini način da se riješi problem nedostatka osoblja.https://www.etransport.si/n