Globalna logistička industrija doživljava različite trendove u 2025. godini, a evropski sektor cestovnog prijevoza tereta posebno se bori jer je broj transportnih preduzeća koja prestaju sa radom dostigao desetogodišnji maksimum, navodi se u novoj bijeloj knjizi Transport Intelligence.
Izvještaj, Stanje lanca snabdijevanja i logističke industrije u 2025. godini, čiji je autor John Manners-Bell, izvršni direktor Ti-a, naglašava utjecaj makroekonomskih izazova, geopolitičkih promjena i razvijajućih trgovinskih politika na globalni logistički sektor.
Ekonomska stagnacija u Evropi i Velikoj Britaniji
Evropski sektor cestovnog prijevoza tereta bori se pod teretom ekonomske stagnacije, rastućih troškova i opadanja potražnje. Prema Tijevoj analizi, broj transportnih kompanija u EU koje prestaju sa radom porastao je na desetogodišnji maksimum. Izvještaj pripisuje ovaj pad “troškovima zaduživanja i ekonomskog rasta”, koji su neraskidivo povezani sa finansijskim zdravljem sektora. Sa stagnacijom BDP-a i povišenim kamatnim stopama, uslovi za teretne operatere su se pogoršali.
Cijene evropskog cestovnog prijevoza su pale od kraja 2022. godine zbog viška kapaciteta i slabe potražnje, što dodatno smanjuje marže.
“Tokom ovog vremena, broj preduzeća koja prestaju da trguju je u trendu rasta kako su osnovni troškovi porasli, što je dovelo do toksičnih uslova poslovanja”, navodi se u izvještaju.
Američko tržište se oporavlja, ali se suočava s ograničenjima radne snage
Američki kamionski sektor, koji je pretrpio ono što Ti opisuje kao “Veliku teretnu recesiju” od 2022. do 2024. godine, pokazuje znakove oporavka. Izvještaj naglašava izazove specifične za sektor, uključujući strože propise o vozačkim dozvolama i imigracijske politike koje mogu ograničiti ponudu radne snage. Predloženi ekonomski stimulans predsjednika Trumpa i protekcionističke trgovinske mjere mogle bi dodatno preoblikovati lance opskrbe, potencijalno povećavajući domaće cijene prijevoza zbog smanjenog kapaciteta.
Uprkos ovim izazovima, Ti napominje da je početkom 2025. došlo do povećanja zaliha, pružajući kratkoročnu potražnju za uslugama kamionskog prijevoza. Međutim, izvještaj upozorava da bi ovaj efekat mogao biti nadoknađen naknadnim usporavanjem jer trgovci prilagođavaju nivo zaliha.
Brodarska industrija ima koristi od poremećaja u Crvenom moru
Za razliku od poteškoća s kojima se suočava sektor cestovnog prijevoza, globalna brodarska industrija je uživala snažnu potražnju posljednjih godina. Izvještaj to pripisuje poremećajima u Crvenom moru i Sueskom kanalu uzrokovanim napadima Hutija, koji su prisilili brodove da preusmjeravaju preko Rta dobre nade. Ovo je produžilo tranzitno vrijeme i efektivno smanjilo globalni kapacitet flote, što je dovelo do povišenih cijena tereta.
Međutim, Ti upozorava da bi normalizacija brodskih ruta nakon prekida vatre u Gazi mogla stvoriti pritisak na smanjenje stopa. Očekuje se da će utjecaj Trumpovih novonametnutih carina od 10% na kinesku robu, zajedno s drugim trgovinskim ograničenjima, također umanjiti transpacifičke i transatlantske brodove.
Trumpova trgovinska politika “uzdrma” logistiku
Promjene u trgovinskoj politici za vrijeme Trumpovog drugog mandata spremne su preoblikovati globalnu logistiku. Očekuje se da će nametanje carina na Kinu, Meksiko, Kanadu i EU usporiti obim uvoza u SAD, a procjene sugeriraju potencijalni pad do 15%, što će potaknuti tvrtke da traže alternativne strategije nabave.
“Količine brodova i zračnog tereta iz Kine (a u budućnosti i Evropske unije) namijenjene SAD-u bit će smanjene jer američki uvoznici traže alternativne izvore robe ili vraćaju proizvodnju na obalu”, dodaje Ti.
Osim toga, pooštravanje de minimis izuzeća, koje je prethodno dopuštalo uvozu u vrijednosti ispod 800 dolara da uđe u SAD bez carina, vjerovatno će poremetiti lance snabdijevanja e-trgovine. Prema Ti, ova promjena politike će posebno utjecati na kineske online trgovce kao što su Temu i Shein, koji se oslanjaju na masovne pošiljke jeftinih proizvoda. Očekuje se da će promjena potaknuti više uvoza putem pomorskog prijevoza umjesto zračnog tereta i povećati potražnju za američkim uslugama skladištenja i isporuke narudžbi.
Ublažavanje pritiska na cijene nafte: nade za niže troškove goriva
Izvještaj također ispituje fluktuirajuću cijenu nafte i njene implikacije na globalnu logistiku. Ti sugerira da slab ekonomski rast u Kini, u kombinaciji sa prelaskom na električna vozila, smanjuje pritisak na rast cijena nafte. Osim toga, planovi američke administracije za proširenje bušenja nafte i popunjavanje strateških rezervi mogli bi dovesti do daljnje volatilnosti cijena.
Ti primjećuje da “u cjelini, izgleda vjerovatno da će industrija lanca snabdijevanja neko vrijeme uživati u niskim i padajućim cijenama energije.” Međutim, niži troškovi goriva mogli bi usporiti zelenu tranziciju, jer bi preduzeća i potrošači mogli vidjeti manje hitnosti u usvajanju električnih vozila i vozila na vodik.
Povratak putem Crvenog mora izaziva nadu
Sve u svemu, Ti oslikava mješovitu sliku globalnog lanca snabdijevanja. Dok američko tržište pokazuje znakove otpornosti, protekcionističke trgovinske politike mogu poremetiti globalne transportne i zračne teretne tokove. Evropski brodari bi mogli imati koristi od normalizovanih tranzitnih ruta na Crvenom moru i nižih cijena nafte, ali ekonomska stagnacija ostaje značajan izazov.
“Izgledi za narednu godinu su vrlo mješoviti za industriju logistike i lanca snabdijevanja”, zaključuje Ti. Sa tekućim geopolitičkim neizvjesnostima, preduzeća će se morati prilagoditi promjenjivim trgovinskim obrascima i rastućim tržišnim uslovima kako bi ostala konkurentna.
https://trans.info/en/tran
