Inovacije, saradnja, ali i lična inicijativa su važne pokretačke snage u intermodalnom svijetu, jer se mogu koristiti za dizajniranje efikasnih i održivih lanaca snabdijevanja. Kada (i kako) se mogu razumno koristiti i koja intermodalna rješenja u lancima snabdijevanja već rade korisno u industriji predstavljeni su na CombiNet konferenciji u novembru koristeći različite praktične primjere.
Tailwind nudi stabilne cijene prijevoza Trgovac hranom Lidl, na primjer, pokazuje kako otvoriti novi teren u logistici. On više nije samo diler sa hiljadama podružnica u Evropi i SAD-u, već i osnivač interne brodarske kompanije Tailwind, koja trenutno upravlja sa devet brodova između Azije i Evrope u oba smjera. “Naš cilj je da roba bude pouzdano i tačno dostupna na polici”, objasnio je Christian Steindl, generalni direktor Tailwind Intermodal GmbH, koji je osnovan ove godine i sa sjedištem u Cargo Centru u Grazu. Kao brodarska kompanija, oni vide sebe skromno djelujući u niši, ali i dalje prateći visoke standarde stabilnosti cijena, tačnosti i pouzdanosti isporuke. Nezavisni špediteri na Lidlovim brodovima mogu računati na stabilne cijene prijevoza najmanje godinu dana, rekao je Steindl.
89 posto tačnosti Lidlova strategija je da ima logistički lanac u svojim rukama od A do Ž ako je moguće, a dvije spomenute kompanije su sredstva na putu ka ovom cilju. Prema Steindlu, 70 posto Lidlovog vlastitog tereta prevozi se na brodovima, a preostalih 30 posto je neutralno ponuđeno trećim stranama. Sa znatno manjim brodovima u poređenju sa velikim teglenicama etabliranih brodarskih kompanija, Lidl može pristati u manjim lukama u Evropi, kao što su Koper, Barcelona i Moerdijk u Holandiji.
Na trenutne poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja reagira se proaktivno, što u praksi znači da brodovi ne plove kroz Sueski kanal, već oko Afrike, što, kao što je poznato, rezultira dužim vremenom putovanja od 37 dana. To je još uvijek kraće od 42 dana koja su potrebna velikim brodovlasnicima za rutu. Poremećaji u lancu snabdijevanja imaju uticaj na tačnost, a Lidl trenutno postiže tačnost od 89 posto u poređenju sa navodnih 55 posto za svoje konkurente, naglasio je Steindl.
Tailwind Intermodal
Lidl želi stvoriti dodanu vrijednost ne samo u svojim internim lancima snabdijevanja, već i u odnosu na treće strane, te je stoga trenutno u procesu kontinuiranog širenja svog poslovanja u zaleđu prema Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi, rekao je Steindl. To će se postići sa partnerima, intermodalnim operaterima, željeznicama i drugim zainteresiranim igračima u logističkoj industriji. Kooperativno prevezeni blok vozovi od Kopra do terminala u zaleđu mogu se dobro zamisliti u Lidlu. Tailwind Intermodal se brine o teretu kao agent. Kao neutralni željeznički operater, transporti između Kopra i Graza su organizirani za špeditere. Osim transporta, Tailwind Intermodal također nudi usluge terminala, terminal trucking i cross-docking u Cargo Centru Graz. Početkom septembra, Tailwind Intermodal je pokrenuo “Panther Shuttle” između Kopra i CCG-a sa devet do deset sedmičnih polazaka. Od 2025. godine, frekvencije će se dodatno povećavati ako postoji dovoljna potražnja.Austrijska OMV grupa također želi otvoriti novi teren u logistici kao dio svoje ofanzive recikliranja ReOil-a. Iako je fokus do sada bio prvenstveno na distribuciji OMV proizvoda, u budućnosti će svi lanci snabdijevanja biti restrukturirani i transparentni, kako na strani nabavke tako i na strani distribucije, najavio je Andreas Taschner, koji je odgovoran za logistiku u OMV-u, na CombiNet događaju. Kompanija aktivno traži kontakt sa logističkim kompanijama i želi više iskoristiti njihove usluge u okviru strateških partnerstava.
Izgradnja bez plana
Šta se može dogoditi kada se razumljivi i neophodni projekti planiraju i komuniciraju neshvatljivo loše je primjer velikog susjeda Njemačke ili Deutsche Bahna. Tamo se planiraju neophodne obnove infrastrukture u velikim razmjerima, a Peter Westenberger, generalni direktor Asocijacije teretnih željeznica Njemačke NEE, komentirao je njemački pristup riječima: “Plan je počeo nasumično.” Željeznička mreža DB duga 33.400 kilometara, koja je u nekim slučajevima masovno preopterećena i istovremeno joj je potrebna obnova, mora biti prilagođena za više milijardi eura. Zašto je projekt “slučajan”? Zato što se očigledno malo razmišljalo o tome kako bi se saobraćaj prema Austriji, na primjer, trebao odvijati tokom njemačkih planskih igara, kada će tako važni putevi iz Passaua ili Salzburga biti obnovljeni i u nekim slučajevima potpuno zatvoreni mjesecima.
Susjedne zemlje su očigledno zaboravljene u planiranju, kao što Westenberger kritički primjećuje. Nakon intervencija sa austrijske strane, pronađena su rješenja za sprečavanje potpunog zastoja saobraćaja na važnim prekograničnim rutama. To je zato što je teretni saobraćaj posebno pod velikim uticajem njemačkih građevinskih mjera. Oni moraju biti preusmjereni – to uzrokuje dodatne troškove za željezničke kompanije, za koje ne primaju nikakvu javnu finansijsku naknadu, prema Westenbergeru. U ovom kontekstu, skraćenica SB2, koja označava “konstrukciju optimiziranu za zatvaranje” i predstavlja osnovni element nove konstrukcijske logike Deutsche Bahna, zvuči zanimljivo.
https://www.verkehr.co.at/singleview/article/neue-wege-im-interm
