Međunarodna drumska transportna unija IRU-ovom Globalnom izveštaju o nedostatku vozača tereta za 2023[1]. Za potrebe rada, koristili smo podatke zvaničnog IRU[2] izveštaj, koji se zasniva na istraživanju više od 4.700 transportnih kompanija u Americi, Aziji i Evropi, koje predstavljaju 72% globalnog BDP-a. Zaključci predstavljaju rezultate istraživanja globalnih trendova kretanja u drumskom transportu i njihov uticaj na lance snabdijevanja, od lokalnog ka globalnom nivou, a kojima smo dokazali postavljene glavne i pomoćne hipoteze.
Mjesto drumskog transporta u apsolutnim pokazateljima uvozno/izvoznih i intra lancima snabdijavanja EU
Posmatrajući lance snabdijevanja uzvodno ili nizvodno, odnosno od izvora do cilja, transport robe je osnova ili krvotok. Lanci snabdijevanja u strukturi se oslanjaju na sve vidove i sredstva transporta, u zavisnosti od optimalnog rješenja, fleksibilnog i efikasnog omjera, tako da svaki dan drumska laka ili teška sredstva, brodovi, vozovi i avioni isporučuju, snabdijevaju svaki dio zemaljske kugle, od prehrambenih artikala, medicinskih medikamenata do svih drugi artikala neophodnih za privredne kapaciteta i potrebe potrošača. Analizirajući prikupljene i istraživanjem objedinjene podatke o robnim-trgovinskim tokovima, prema vrsti transporta, ispitivanjem kombinovanih transportnih sistema, te udela drumskih operatera u protekloj deceniji utvrdili smo zakonitosti i važnost pojedinačnih udela transportnih sistema u lancima snabdijevanja zemalja Evropske Unije.
Za potrebe rada, istraživali smo dostupne podatke Eurostata[3] , međunarodne robne tokove u kojim se naglašavaju glavni koridori transporta, a koji odgovaraju obimu lanaca snabdijevanja. Na osnovu istraživanja
[1] We need your help: IRU Driver Shortage Survey 2023 | IRU | World Road Transport Organisation
[2] IRU | World Road Transport Organisation – IRU je svjetska organizacija za drumski transport, 3,5 miliona operatera i logistike širom svijeta.
[3] Home – Eurostat (europa.eu)
Trendovi kretanja u drumskom transportu
Primjenom induktivne i deduktivne metode, metode analize i sinteze, sa pravom se zaključuje da su trendovi globalnog kretanja u upravljanju drumskim transportom, sa direktnim implikacijama na lance snabdijevanja današnjice, možemo sažeti kroz ključne principe i modele koji oblikuju efikasnu i održivu globalnu trgovinu u lancima snabdijevanja, sljedećim trendovima:
- Drumski transport mijenja strukturu kalkulacije cijene usluge prevoza ka višem iznosu. Koncept mobilnosti izazova u drumskom transportu usmjerava se u dva pravca, u jednom pravcu strateško opredjeljenje EU je da učini (karbonski) ugljenično neutralnim do 2050. godine, a drugi pravac je da ispunjavajući standarde EU direktiva o mobilnosti radnika, profesionalnih kompetencija, vještina i umijeća učine zanimanje profesionalnog vozača primamljivim za mlade, odnosno da olakšaju i uklone postojeće barijere koje su vidljive. [1]
- Operativno-upravljački troškovi bilježe konstantan rast, tako da su u direktnoj proporciji su troškovima zaposlenih. Naime, pozicija profesionalnog vozača, kao nosioca profitnog centra drumskog transportnog operatera suočava se sa nedostatkom radne snage, a nezamjenjivi će biti do 2050 godine, uz korekcije i primjene novih tehnoloških rješenja. Trend je da operateri drumskog transporta pronalaze modele kako bi riješili nepopunjenost radnih mjesta vozača motornih vozila sa mjerama :
- Pravednije nagrađivanje zaposlenih
- veća ulaganja u sigurne parking prostore i prateću infrastrukturu,
- pristojniji i kvalitetniji tretman vozača na polazno/dolazno tačkama,
- skraćenje i eliminacija čekanja – fleksibilnije vrijeme isporuke,
- eliminacija fizičkog napora vozača ( ručni utovar i dr.)[2]
- Povečanje kašnjenja u isporukama pošiljaka – posljedica je nepopunjesti radnih mjesta, preko 2,6 miliona radnih mjesta za vozače kamiona bilo je nepopunjeno u 2021. u zemljama obuhvaćenim istraživanjem.[3] Logistički lanci su opterećeni sa poremećajima lanaca snabdijevanja, u dolaznom i odlaznom, neizvešnošću koja doprinosi povećanju vremena aktivnosti na polaznim i završnim operacijama. Mjere koje se preduzimaju za smanjenje kašnjenja su ubrazavanje početnih utovarnih i istovarnih EU je uvela zakonske odredbe da se svaki sat zadržavanja pri utovaru plaća 40 eura, a auto dan sa 450 eura, svakako da kašnjenje direktno korelira ka povećanju troškova.
- Princip koji se zasniva na tehnološkom napretku u sferi digitalizacije, sa ciljem da se operativno ubrzaju procesi donošenja odluka, razmjene informacija, optimizacije vremena putovanja i efikasnijeg iskorišćenja potencijala tovarnog prostora, predviđanje i upravljanje tokovima.
2.2 Primjena vještačke inteligencije u lancima snabdijevanja
Primjena vještačke inteligencije (AI)[4] je prisutna u globalnim trendovima upravljanja transportnim sistemima kao dijela lanaca snabdijevanja, a sada se taj domen širi i na unutrašnje aktivnosti i karike samih lanaca snabdijevanja. Prilagođavanje drumskih transportnih operatera, kao i operatera u domenu logističkih provajdera je neophodan i obavezujući smijer kretanja, koordinacija i saradnja su ključne poveznice cjelokupnih lanaca snabdijevanja i dodaju novu dimenziju u poslovanju.
Učešće „AI“ u rješavanju logističkih problema lanaca snabdijevanja je sveopšte prisutna, doprinosi jačanju lanaca snabdijevanja u dijelu eliminacije „nepotrebnih aktivnosti“, analiziranju, predviđanju i dizajniranju optimalnih rješenje u definisanju novog obrasca komuniciranja, ubrazavanju procesa i rješavanju kompleksnih zahtjeva lanaca snabdijevanja.
Tehničko-tehnološka unapređenja kao posljedica upotrebe AI, biće sve više zastupljena u lancima snabdiejvanja, ali u drumskom transportu kao nadogradnja postojećih sistema aktivne i pasivne bezbjednosti, te optimizacije te nadogradnje i usavršavanja virtuelnih asistenata do autonomnosti utovarno-pretovarnih i transportnih sredstava.
Ukratko možemo zaključiti da primjena AI u upravljanju drumskim operaterima, ali u sveobuhvatnom posmatranju lanaca snabdijevanja donosi revolucionarne promjene na bolje, svakako da je potrebno adaptirati zakonski i regulacioni okvir, ali AI je tu i unapređuje postojeće sistema, olakšava rad, oprimizira troškove poslovanja.
Trendovi primjene AI, kao i potencijali u lancima snabdijevanja i upravljanju drumskim transportom su [5]:
- Koordinacija u nabavkama – primjena AI u dolaznom ili odlaznom lancu snabdijevanja, posebnu ulogu vidimo u dijelu obrade velikih skupova podataka koji će u revolucionarno kratkom peridou omogućiti donošenje adekvatnih odluka. Jednom riječju usklađuje, koordiniše, definiše i rješava višedimenzionalne varijable, te složene varijable u izuzetno kratkom vremenskom roku donosi optimalna rješenja u nabavci.
- Digitalna transformacija lanaca snabdijevanja, podrazumijeva novu infrastrukturu, pravac promjena u samoj arhitekturi lanaca snabdijevanja. Zahtjevi koji su postavljeni pred transportna preduzeća, provajdere i druge oblike organizacije u sistemu lanaca snabdijevanja, svakako su imperativi i izazovi trenda kretanja. Ukoliko operateri žele iskoristiti potencijal AI, koji je nesumnjiv, moraju biti opredjeljeni za promjene i prihvatanje digitalne transformacije kao standarda poslovanja.
- Jačanje otpornosti lanaca snabdijevanja se postavlja kao osnova za produbljivanje analize postojećih, eliminacija nepotrebnih tačaka aktivnosti, zamjena sa otpornijim lancima snabdijevanja. Preduslov realizacije ovog trenda je dublja analiza svih lanaca snabdijevanja, primjena AI je direktno u vezisa skraćenje u pojedinim segmentima, ali takođe dubljim uvidom u samu strukturu lanaca snabdijevanja. Značajan segment analize su zalihe, koje se u prostornoj i vremenskoj dimenziji dekompozicijom sadašnjeg stanja, dovode u ravan upravljanja i sticanja profita.
Ukoliko želimo naglasiti značaj primjene AI u lancima snabdijevanja, izazivaju potrese i revoluciju u lancima snabdijevanja. AI imaju mogućnost koje se brzo razvijaju kroz generativnu vještačku inteligenciju, analitiku podataka, automatizaciju, mašinsko učenje, internet stvari (IoT), blockchain i još mnogo toga, „pametni“ lanac snabdijevanja je na dobrom putu da postane nova normala.
AI će moći da analizira podatke u velikom obimu, identifikuje anomalije, traži obrasce koji dovode do neočekivanih poremećaja i daje predloge kako da ih riješi – skoro trenutno. Iz perspektive tehnologije, mogućnosti za omogućavanje planiranja sa malim brojem dodira su poput kontrolnog tornja ili njegovog naprednijeg parnjaka, kognitivnog centra za odlučivanje koji uključuje mogućnosti digitalnog blizanca.
Poremećaji u lancima snabdijevanja
Svjedočimo poremećaju lanaca snabdijevanja kao posljedicama geopolitičkih faktora koji izazivaju poremećaje na izvoru ili na cilju. Prije svega ističemo rastuće trgovinske tenzije, rizike na putanjama kretanja, kritičnost plovnih puteva, što je u direktnoj korelaciji sa strategijom „kupovina za svaki slučaj“ ili špekulativni udari na cijene proizvodnje, transporta, zaliha i dr. Poremećaji u lancima snabdijevanja, bili oni posljedica pandemije, geopolitike ili drugih faktora, direktno utiču na ekonomsku efikasnost privrednih potencijala industrijskog tržišta.[6]
Posljedice poremećaja lanaca snabdijevanja utiču na trasnportne rizike, potražnju za teretom i fluktacijom trasnportnih i skladišnih kapaciteta, a odraz je na svim vidovima transporta.
Organizacija rada transportnih operatera se mora prilagoditi novim uslovima, a prije svega u smjeru smanjenja troškova i stvaranja novih vrijednosti u lancima snabdijevanja prilagođenim promjenama sadašnjosti. Organizacija će biti otpornija na nove šokove i poremećaje u lancima snabdijevanja uz primjenu trendova koji pokrivaju primjenu i automnosti mašina, vještačke inteligencije, elektrifikacije voznog parka, te strukturne promjene su zahtjev za sve činioce lanaca snadbijevanja.
[1] Radovan Višković, Željko Đurić, Pavle Gladović, KONCEPT MOBILNOSTI I GLOBALNI IZAZOVI U DRUMSKOM TRANSPORTU DO 2050 GODINE,
[2] Full link to 2023 Driver Shortage Survey: https://www.research.net/r/drivershortage2023
[3] Obim zemalja obuhvata: Sjedinjene Američke Države (različite metodologije), Meksiko, Argentinu, Evropu (Španija, Italija, Francuska, UK, Nemačka, Poljska, Rumunija, Litvanija, Belgija, Holandija), Rusija, Turska, Iran, Kina. Nepopunjeni poslovi vozača kamiona izračunati na osnovu ukupnog broja vozača kamiona u svakom zemlja, i udeo nepopunjenih pozicija prijavljenih u odgovorima kompanija za drumski transport (detaljnije u metodologiji).
[4] Artificial intelligence – Wikipedia
[5] https://kpmg.com/kk/en/home/insights/2023/12/suppli-chain-trends-2024.html.
[6] https://vvv.nmrk.com/insights/thought-leadership/global-suppli -chain-challenges-in-earli-2024.
Mjesto i uloga drumskog transporta u strategiji „poslednja milja“
Logistika „poslednje milje“ i upravljanje lancem snabdijevanja (SCM) su ključne komponente transportnog sektora, posebno u pogledu zadovoljstva i efikasnosti kupaca. Naime, isporuka od vrata sa optimizacijom i smanjenjem težine pošiljke, obuhvataju ključne trendove i tačke strategije „posljednja milja“[1]:
- Složenost logističkog procesa poslednja milja, prije svega nalazi se u dijelu eksperimentisanja i testiranja, sa trenutno upravljanjem značajnim troškovima u cilju da se učini ekonomski prihvatljiva i primjenljiva. Logistika poslednje milje je poznata po svojoj složenosti i visokim troškovima, što čini značajan deo ukupnih troškova isporuke. Kompanije se fokusiraju na rješavanje izazova koji uključuju organizaciju, integraciju i optimizaciju kako bi smanjili ove troškove. Drumski transport je dominatan i troškovno prihvatljiv model u današnjem okviru, no za očekivati je da će isporuku u segmentu poslednje milje preuzeti autonomna vozila.
- Prilagođeni zahtjevi za isporuku obuhvataju raznovrsnost transportovanih artikala i različite potrebe za isporukom, kao što su transport hladnjačama ili prevelika vozila, zahtevaju specijalizovana rješenja. Partnerstvo sa specijalizovanim prevoznicima i korišćenje naprednih softverskih platformi za sortiranje i otpremu isporuke postaju sve češći
- Vještačka inteligencija (AI): AI se sve više integriše u logističke platforme poslednje milje, omogućavajući kompanijama da koriste prediktivnu analitiku za povećanje efikasnosti, kao što je određivanje kada da pređu sa partnerstava na interne mogućnosti za specijalizovane isporuke
- Održivost poslednje milje, Sve je veći naglasak na održivosti u okviru isporuke poslednje milje. Kompanije istražuju načine da ugrade održive prakse na svim nivoima poslednje milje, iako je trenutni fokus prvenstveno na operativnom nivou[2]
- Tehnološke inovacije: Inovacije kao što su dronovi, roboti i kamioni bez vozača se istražuju za autonomne isporuke poslednjeg kilometra. Ove tehnologije bi mogle da revolucionišu poslednji korak u lancu snabdevanja poboljšanjem brzine i smanjenjem troškova ljudskog rada.
- Očekivanja kupaca: Rastući troškovi isporuke i potražnja za besprekornom uslugom podstiču preduzeća da ponovo razmisle o svom pristupu isporuci na poslednjem kilometru. Ispunjavanje očekivanja kupaca na isplativ način predstavlja značajan izazov za SCM.
[1] https://vvv.forbes.com/sites/forbestechcouncil/2024/05/06/navigating-the-complekities-of-last-mile-
[2] https://vvv.emerald.com/insight/content/doi/10.1108/BIJ-07-2021-0409 /full/html.
Kombinacija dobro osmišljenih podsticaja i snažnog razvoja infrastrukture je neophodna za prelazak na model zelenog transporta koji je održiv, efikasan i dostupan svima. Otpornost lanca snabdijevanja biće jednako danas kao i prethodnim godinama, ali volja i sposobnost preduzeća da investira u upravljanje zalihama i više izvora mogu biti ograničeni padom profita i visokim troškovima finansiranja. Isporuka poslednje milje je puna izazova. Rastući troškovi isporuke, glomazni procesi i rastuća potražnja za besprijekornom uslugom naglašavaju hitnost da preduzeća preispitaju svoj pristup ovoj ključnoj fazi. Poslednji deo isporuke je glavni doprinos povećanju emisija i naprezanju životne sredine, uglavnom zbog oslanjanja na vozila na fosilna goriva. Osim emisija izduvnih gasova, isporuka na posljednjem kilometru povećava gužvu u saobraćaju, posebno u gusto naseljenim urbanim oblastima gdje se mnoštvo odredišta za dostavu konvergira unutar ograničenih prostora za manevrisanje vozila. Kako bi se suočili sa ovim ekološkim izazovima, i kompanije i kreatori politike aktivno istražuju alternativne metode isporuke, uključujući električna i hibridna vozila, te kurire za bicikle i pješake. Prelazak na novi model upravljanja drumskim transportom je zaista u toku, vođen napretkom tehnologije i potrebom za održivošću. Vremenski okvir za implementaciju takvog modela može varirati u zavisnosti od nekoliko faktora, uključujući tehnološku spremnost, okvire politike i društveno prihvatanje.
Kratkoročno, upravljanje drumskim transportom je da se fokusiramo na promjene koje su u toku, a tek ih je za očekivati, prilagoditi povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, ažuriranje politika za podršku inovacijama i početak postepenog uvođenja novih tehnologija kao što su električna vozila (EV) i funkcije autonomne vožnje.[1]
U srednjoročnom razdoblju, upravljanje drumskim trasnportom (2025. – 2030.), potrebno je da započne široku implementaciju novih tehnologija i infrastrukture. U ovom periodu će verovatno doći do širenja mreža za punjenje električnih vozila, većeg usvajanja autonomnih i povezanih vozila i integracije pametnih transportnih sistema.
Dugoročni plan je da se upravljanje drumskim transportnim operaterima u lancima snabdiejvanja (2030. i dalje), obuhvata široko usvajanja i standardizacije novih transportnih modela. Do ovog trenutka se očekuje da će autonomna vozila postati češća, a većina novih vozila koja se prodaju biće električna. Pored toga, trebalo bi da dođe do značajnog pomeranja ka deljenoj mobilnosti i platformama mobilnosti kao usluge (MaaS)[2].
Važno je napomenuti da ovi rokovi nisu fiksni i da na njih mogu uticati različiti spoljni faktori, uključujući ekonomske uslove, tehnološka dostignuća i promjene u ponašanju potrošača. Vještačka inteligencija nudi kompanijama za isporuku rješenja za navigaciju kroz složenost logistike poslednje milje. Njegove mogućnosti se protežu na optimizaciju ruta isporuke, alokaciju resursa, predviđanje potražnje i ublažavanje uticaja na životnu sredinu. Integracija kognitivne robotike predstavlja intrigantne mogućnosti za rješavanje zamršenih scenarija isporuke posljednje milje. Opremljeni naprednom veštačkom inteligencijom i obradom prirodnog jezika, kognitivni roboti mogu da se kreću po složenim okruženjima. Prediktivna analitika igra ključnu ulogu u poboljšanju efikasnosti isporuke na poslednjem kilometru optimizovanjem ruta zasnovanih na obrascima saobraćaja, što rezultira smanjenim vremenom isporuke i operativnim poboljšanjima. Revolucionarna rešenja za pakovanje. Tržište pametne ambalaže igra ključnu ulogu u poboljšanju efikasnosti i transparentnosti isporuke. Procenjen na 35,92 milijarde dolara 2023. godine.
Drumski transport ostaje ključni vid transporta za sve zemlje EU, kao što pokazuju podaci o modalnoj podjeli. Kombinovani transport, gde se roba prenosi između kamiona i drugih vidova transporta, predstavlja 30% obima drumskog tereta unutar EU. Najveći koridori za kombinovani transport su između Nemačke i Poljske i između Španije i Francuske. Uprkos povećanoj političkoj spremnosti da se promoviše modalna promjena, performanse kombinovanog transporta ostale su nepromenjene tokom protekle decenije. Ovaj stabilan udeo bi se mogao objasniti ograničenim povećanjem željezničkog kapaciteta zbog neispravne infrastrukture, viših cijena energije, socijalne neizvjesnosti i niže komercijalne brzine. Dok kombinovani transport takođe služi spoljnoj trgovini izvan EU, njegova upotreba u ove svrhe se smanjivala tokom protekle decenije. Geopolitički poremećaji i cijene energije objašnjavaju ove cifre. Ipak, on ostaje važan deo transportnog ekosistema EU.
[1] https://joint-research-centre.ec.europa.eu/jrc -mission-statement-vork-programme/facts4eufuture/future-road-transport-implications-automated-connected-lov-carbon-and-shared-mobiliti/nev-technologies-and-business-models-future-road-transport_en. 2
[2] https://vvv.mckinsei.com/industries/automotive-and-assembli/our-insights/the-future-of-mobiliti-mobiliti -evoluira