U prva četiri meseca ove godine u Hrvatskoj je registrovano čak 680 novih kamiona što je više nego što je prethodnih godina u proseku registrovano za prvih šest meseci. Poređenja radi, u celoj 2013. je registrovano 589 novih kamiona, dok je u pandemijskoj 2020. bilo 808 registracija.
Kao zvaničan razlog navodi se „eksplozija“ je pre svega veća ponuda vozila, jer su se lanci snabdijevanja dijelom poboljšali, pa su proizvođači sada u mogućnosti da isporuče više vozila.
U pitanju su vozila koja su naručena prošle godine. Broj porudžbina je i u ovoj godini veliki, a vozila koja sada budu poručena biće isporučena krajem ove ili početkom sledeće godine.
Ukupne brojke, kao i brojke za pojedine proizvođače, zavise od ritma isporuke (pogotovo većih flota) tako da ostaje da se vidi kakve će biti na polovini, odnosno na kraju godine. Već sada se, međutim, s velikom dozom sigurnosti može reći da će prodaja kamiona u Hrvatskoj u ovoj i sledećoj godini biti jako dobra.
Prema podacima agencije za istraživanje tržišta Promocija Plus, Scania i Volvo su bili najtraženiji, jer su prodali po 133 kamiona. MAN je prodao 108, a Iveco 98 vozila. Mercedes-Benz je na petom mestu sa 90 prodatih kamiona. DAF je prodao 71, Renault Trucks 33, Ford Trucks 11, a Fuso tri kamiona. Izvor: kamion-bus.hr
SELIDBA PREVOZNIKA JE NEZAUSTAVLJIV PROCES ZBOG NEBRIGE I NEZAINTERESOVANOSTI INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE!
Zašto se sele prevoznici iz Bosne i Hercegovine? Strpljenje je isteklo, od prvih 100 prevoznika iz Bosne i Hercegovine 85 je već preselilo svoje poslovanje u Sloveniju ili Hrvatsku. Konzorcijum LOGISTIKE BOSNE I HERCEGOVINE upozorava, apeluje, traži promjene. Očigledno je da smo sa matematičkim operacijama podjela i eksponencijalnim rastom nezainteresovanih institucija, a nametima ( više od 15 komora, 17 ministarat, tri različita modela fito-sanitarnih, dva modela inspekcija, opterećenje radnog mjasta vozača motornog vozila 2000 KM po vozaču, zabrane pristupa “izmjenljivi transportni sudovi”, kačenje poluprikolica, komunalne takse iz srednjeg vijeka, nameti koji su najveći u Evropi, samo ubrzavaju selidbu, a naročito zbog:
- Postupak i procedure u procesu carinjenja;
- Vremenski okvir i vrednovanja postupaka službenika tokom procedura;
- Carinski prekršaji;
- NCTS, AEO idr.
- Carinski terminali i koordinacija postupanja;
- Najava postupaka i mjesto špedicija;
Trenutno stanje zadržavanja drumskih prevoznika zbog dužine trajanja carinskih postupaka, kako prilikom izvoza tako i kod uvoza robe u Bosnu i Hercegovinu su neprihvatljivi, jednostavno prosječno vrijeme zadržavanja je oko 11,5 sati. Posljedice koje trpimo su takve prirode da direktno prouzrokujemo povećanje troškova u poslovanju, a samim tim i na kalkulaciju cijene prevoze, odnosno na cijene gotovih proizvoda.
Na pojedinim carinskim terminalima, ( posebno su istaknuti GRADIŠKA, RAČA ,IZAČIĆ i drugi) carinski postupci su “neopravdano dugi”, postupak pojedinih carinskih službenika je u službi odugovlačenja i opstrukcije carinskih procedura, a kao posljedica je neopravdano dugo čekanje koje je iznad prosjeka od 11,5 sati.
Iz ugla grupacije drumskih prevoznika istakli smo sljedeća pitanja i obrazložili ih:
- dužina zadržavanja od ulaska do izlaska za svaku aktivnost ( prezentovali smo sve dosadašnje prikupljene nelogičnosti i “neprofesionalne postupke>” pojedinih carinskih službenika na graničnim prelazima Izačić, Gradiška, Rača, Karakaj i drugi);
- Zatraženo je da po ugledu na druge zemlje i praksu bude dozvoljeno Ugovorom iznamljivanje izmjenljivih transportnih sudova, poluprikolica, po modelu kontejnera. Objasnili smo specifičnost Istanbulske konvencije koja je krivo tumačena u dijelu specifičnih mašina i vozila.
- Objasnili smo postupke pojedinaca koji su direktno opstruisali rad drumskih prevoznika (navodeći imena, smjene i vrijeme koje je utrošeno , od IMT do direktnih zahtjeva pojedinaca;
- Vrednovanje rada državnih službenika na svim nivoima operativnog rada transportne politike
- GRANIČNI PRELAZI – zadržavanje vozila
- Procedura rada granične policije
- Procedura rada carinskih službenika
- Procedure rada prateći službi za kontrolu
- Radno vrijeme 24 sata za službe
- Troškovi kojima su prevoznici izloženi sa komparacijom da se u drugim zemljama terminali ili ne plaćaju ili su cijene do 5 eura. Takođe, predstavnici Uprave UINO BiH su prihvatili da se urade i potrebne revizije obaveza koje su preuzete Ugovorima za upravljanje terminalima;
- Probleme koji su specifični za svaki pojedinačni terminal od Vage koja pripada Bosni i Hercegovini ali je koriste carinici Hrvatske prilikom izlaska iz Hrvatske, od fotografija i video zapisa da se 5 vozila zadržava i do 5 sati, preko carinskih prekršaja koji su bez opravdanosti, izrečeni pojedinim drumskim prevoznicima;
- Sanitarni minimum i higijenski uslovi na terminalima su takođe istaknuti uz potrebu da svi učesnici i korisnici budu odgovorni;
- Manjkavost kapaciteta pojedinih terminala
- Razjasnili smo da se proces odobravanja pojednosatvljenih postupaka odvije u skaldu sa zakonskim rokom “za potpunu dokumentaciju u roku od 60 dana”. Apelujemo, da iamoci određenih statusa da kompletiraju dokumentaciju i da se uz pojednosatvljene procedure skrati vrijeme zadržavanja i pritisak na terminale.
- Saglasni smo da je potrebno usaglasiti procedure i psotupke na svim carinskim ispostavama ujednačiti, predočili smo da postoje odstupanja, a to će svakako biti direktna intervencija na opartivnim sastancima u narednom periodu.
- Zaključili smo da ćemo proaktivnim operativnim planom, uz učešće i partnerstvo privrednih subjekata okupljenih kroz zajednički nastup miejnajti trenutno stanje, a ne samo pisanjem i međusobnim prepisivanje, preokrenuti sadašnje stanje.
- Kada je u pitanju NCTSi uvođenja novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema, problem sa kojim se suočava UINO BiH za pristup konvenciji je ELIMINISANJE TAKSE. Apelujemo da se usmjerimo i ka Ministartsvu Finansija BIH, ukoliko se ne eliminiše taksa, ostaćemo kao jedina zemlja u okruženje bez NCTS u punom kapacitetu.
- Upozanti smo sa “selektivnošću”, te neophodnosti da se potpuno primjeni u praksi. Zato pozivamo da dopunimo saznanja o postupanju pojedinaca na ispostavama.
- Dogovorili smo da se radno vrijeme sinhronizuje sa radnim vremenima službi u Bosni i Hercegoini, te sa susjednim carinskim službama.
- Osim konstatacije, da je neophodno HITNO USAGLASITI RAD pratećih službi FITO-SANITARNIH, VETERINARSKIH, i drugih kontrolnih organa jer nadležnost je u Upravama kojima smo se obratili za operativni sastanak. Mi, mi se ne možemo zadovoljiti prepiskom koja do sad niej urodila plodom. Izrazićemo u troškovima.
- Problem zadržavanja i usporavanja na granicama sa R Hrvatske, neophodno je da putem zvaničnih diplomatskih kanala komunikacija zatražimo rješavanje problema. Svakako, “pojedinačna okupljanja i iskazivanje dobre namejre ali bez odobrenja Brisela to neće ići”, zato ćemo putem zvanične delegacije EU ali uz naše MIP Bosne i Hercegovine.
KONZORCIJUM LOGISTIKA JE prikupio sve podatke sa terena i iz realnog ugla drumskih prevoznika sa cijelog ekonomskog područja Bosne i Hercegovine.
Iz ugla grupacije Špedicija istakli smo sljedeća pitanja i obrazložili ih:
- Osvrnuli smo se na aktuleni trošak od 40,00 KM za sat rada carinskog službenika se odnosi na jedan sat rada i nebi se trebao odnositi na broj deklaracija u okviru toga radnog sata; Predložili smo da se razmotri izmjena “člana 3 stav e”
- e) odobreni prostori u pojednostavljenim carinskim postucima (vlastiti prostor korisnika kućnog carinjenja ili neko drugo mjesto odobreno odobrenjem za korištenje postupka kućnog carinjenja, te vlastiti prostor ovlaštenog primatelja i ovlaštenog pošiljatelja)
- Razmatrali smo modul selektiviteta koji proizilazi iz sistema ASYCUDA
- Probelmi NCTS
- Radno vrijeme carinskih ispostava u BiH uskladiti sa radnim vremenom carinskih ispostava shodno lokacijama (kolicini prometa ) kao i u EU. ( ukinuti radne subote ) , radni dani pon – pet od 06h do 22 h, i u unutrasnjim ispostavama rad samo u jednoj smjeni .
- Modifikacije (sve vrste izmjena carinskih prijava osim novcanih izmjena ), premjestiti iz Regionalnih Centara u carinske ispostave , radi operativmosti , brzine i slicnog .
- Transfer roba iz zemaljama, sa kojim imamo potpisane ugovore o slobodnoj trgovini, uspostaviti u cjelosti primjenu Ugovora
-
na primjer robu je pregledao “veterinsrski inspektor” u Zagrebu, ali mi je pregledamo ponovo u Gradišci, poslije u Laktašima, zaključujemo da na razdaljini od 180 km smo imali tri veterinska pregleda, plus sanitarac ili trzni i carina ….da li je to slobodna trgovina ?!
-
- Prohodnost carinskih garancija na cijeloj teritoriji BiH .
- Dozvoliti špediterima podnosenje dokumenata na bilo kojoj lokaciji sa bilo koje lokacije
- AEO odobrenja
ZAKLJUČAK: Logistički kapaciteti Republike Slovenije i Hrvatske su značajno uvećani investicijama iz Bosne i Hercegovine. Čestitamo!
