Stope rasta izvoza i uvoza kreću se od 11,2 posto, odnosno 21,8 posto na godišnjoj razini u Sjevernoj Makedoniji do 56,9 posto odnosno 72,2 posto na godišnjoj razini u Hrvatskoj.
Većina zemalja još uvijek jaše na valu zdrave inozemne potražnje koja je plod visokih stopa gospodarskog rasta glavnih trgovinskih partnera u regiji, snažne domaće potražnje pogonjene štednjom akumuliranom u vrijeme pandemije i jakim tržištem rada te možda i najvažnijeg faktora u ovom trenutku – visoke inflacije.
Miriše na probleme za hrvatski izvoz
Gledano po zemljama, Hrvatska je zabilježila najveći vanjskotrgovinski deficit od 1,85 milijardi eura i najniži omjer pokrivenosti uvoza izvozom od 52 posto među državama Adria regije jer povećanje izvoza od 56,9 posto na međugodišnjoj razini nije moglo nadoknaditi rast uvoza od 72,2 posto. Oba su pokazatelja bila pod jakim utjecajem izvrsne turističke sezone, a zbog naglašenog uvoza usluga proizlazi i veća potražnja za robom, osobito prehrambenim proizvodima. Usto, omjer pokrivenosti uvoza izvozom bio je na najnižoj razini od lipnja 2013. (46,6 posto), što uz pogoršane razine izvoznih narudžbi u razdoblju od srpnja do rujna sugerira na probleme pred izvoznim dijelom gospodarstva.
Slovenija je regionalna velesila
Slovenija je, pak, u kolovozu zabilježila rast izvoza na godišnjoj razini od čak 51,9 posto, prije svega zahvaljujući povećanju izvoza u treće zemlje za impresivnih 90 posto. Uvoz je rastao nešto blaže, za 44,3 posto na međugodišnjoj razini, a glavni pokretači su rast domaće potražnje koja je ojačala nakon ukidanja pandemijskih ograničenja i visoke ovisnosti uvoza o izvozu. Kada se gledaju generalne brojke, Slovenija je robno-trgovinska velesila u regiji. Iako je po broju stanovnika upola manja od Hrvatske, odnosno ima tek trećinu stanovnika Srbije, izvozi više nego te dvije zemlje zajedno.
Srbiju očekuje snažan rast uvoza
Srbija je uspjela ubrzati stope rasta izvoza i uvoza na 23,4 posto, odnosno 29,1 posto na godišnjoj razini nakon dva uzastopna mjeseca sporijeg rasta vanjske trgovine. U nadolazećim mjesecima očekuje se snažan rast uvoza, nakon odluke EU-a da zabrani transport ruske nafte preko svog teritorija tj. uglavnom preko Hrvatske i JANAF-ovog naftovoda.
Analitičari Bloomberg Adrije predviđaju kako će to povećati troškove uvoza energije, budući da Srbija trenutačno nema drugog kopnenog priključka. Upravo zato srpska Vlada planira investirati u izgradnju priključka na Družbu ili Transjadranski plinovod.
Sj. Makedonija jedina s pozitivnom prognozom
Sjeverna Makedonija bilježi najsporiji rast izvoza i uvoza od svih zemalja Adria regije 11,2 posto, odnosno 21,8 posto na godišnjoj razini, a time i najblaži trgovinski deficit od 0,35 milijardi eura. Najveći pozitivni doprinos izvozu dao je sektor kemikalija i srodnih proizvoda s rastom od 15,6 posto, dok je uvozu najviše pridonio rast od 20 posto u segmentu mineralnih goriva, maziva i povezanih materijala.
Geopolitička situacija zakočila je snažniji porast vanjske trgovine zbog ovisnost o ruskoj energiji, ali od svih država regije, Sjeverna Makedonija jedina ima rastuće prognoze za izvoz zbog povećane procjene međugodišnje razine izvoznih narudžbi, koje rastu od travnja 2021. godine.
Izbori u BiH trebali bi donijeti stabilnost
Bosna i Hercegovina je, za razliku od ostatka regije, već objavila rujanske podatke koji pokazuju rast izvoza za 22,6 posto na godišnjem nivou, što je nešto sporije u odnosu na kolovoz kada je rastao za 23,9 posto. Uvoz je također blago usporio, na 31,2 posto na međugodišnjoj razini s 33,7 posto u kolovozu. Jača inozemna i domaća potražnja, zajedno s inflatornim pritiscima, pokreću sveukupno snažno povećanje vanjske trgovine. Nedavno održani izbori i brzo formiranje vlasti trebali bi se pozitivno odraziti na gospodarske rezultate u zemlji.
Svim zemljama u regiji Adria zajednički je minus vanjskotrgovinske bilance. Od siječnja pa do posljednjih dostupnih podataka varira od 11,5 milijardi eura u Hrvatskoj do 2,5 milijardi eura u S. Makedoniji. Najzanimljiviji je slučaj Slovenije kojoj deficit narastao za nevjerojatnih 35 puta u odnosu na isto razdoblje lani, iako iznosi tek 2,89 milijardi eura.
Slovenski slučaj je pokazatelj koliko je regija ovisna o potražnji najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera poput Njemačke i Italije čija gospodarstva koketiraju s recesijom.
Deficit bilance nije endemski za regiju Adria, dapače, na razini EU ove je godine ostvaren rekordan vanjskotrgovinski deficit zahvaljujući vrtoglavom rastu cijena energenata.
“Predviđamo da će se razine rasta vanjske trgovine, i izvoza i uvoza, u Adria regiji stabilizirati do kraja godine pod jakim utjecajem globalnog gospodarskog usporavanja i pada realnih razina plaća. S dolaskom 2023. prognoziramo da će godišnje stope izvoza i uvoza postati negativne zbog prijetnje recesije, rata u Ukrajini, poremećaja u opskrbnim lancima i smanjenja investicijskih aktivnosti. Sve to imat će jak utjecaj na izvoz zemalja regije. S druge strane, pozitivni utjecaji dolaze od još uvijek snažnog tržišta rada koje za sad pokreće potražnju, moguće geopolitičke stabilizacije te pada inflatornih pritisaka”, zaključuje analitički tim Bloomberg Adrije u svojoj analizi.
