E-goriva se proizvode kombiniranjem vodika i CO2, proces koji zahtijeva ogromne količine zelene električne energije. Prema studiji, jednostavno nema dovoljno proizvodnih pogona u izgradnji da bi se značajno doprinijelo opskrbi gorivom za cestovni transport. Čak i u optimističnim scenarijima, proizvodnja e-goriva u 2045. godini ostaje ograničena, što znači da se najviše mali postotak flote može napajati njima. U 2023. godini, EU je i dalje željela dozvoliti motorima sa sagorijevanjem koji rade na e-gorivo.
Osim toga, troškovi igraju glavnu ulogu. Trenutno, cijene e-benzina i e-dizela su znatno više od fosilnih goriva. Iako bi ekonomija obima mogla smanjiti troškove, očekuje se da će e-goriva i dalje ostati skuplja od električne energije za BEV u 2050. godini. Za špeditere, to znači znatno veći račun za gorivo.
Energetski otpad i utjecaj na klimu
Još jedno trnovito pitanje je energetska efikasnost. Dok električni kamion zapravo pretvara oko 70 posto energije koja se koristi u pogon, dizelski kamion koji radi na e-goriva pretvara ga u oko 16 posto. To znači da je potrebno četiri do šest puta više zelene električne energije da bi se isporučile iste performanse prijenosa. Budući da je obnovljiva energija i dalje oskudna, stručnjaci tvrde da je efikasnije odmah se fokusirati na elektrifikaciju.
Štaviše, emisije ostaju problem. Iako e-goriva teoretski mogu biti klimatski neutralna ako se CO2 uhvati iz zraka, realnost ostaje da sagorijevanje u motoru sa unutrašnjim sagorijevanjem još uvijek proizvodi dušikove okside (NOx) i čestice, tako da utjecaj na okoliš i zdravlje ostaje značajan.
E-goriva nisu alternativa zabrani motora sa unutrašnjim sagorijevanjem
U EU postoji sve veći poziv za otvorenost u tehnologiji u tranziciji na mobilnost s nultom emisijom. E-goriva neki vide kao alternativu zabrani motora sa unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine. Međutim, kao što izvještaj FÖS-a naglašava, e-goriva se mogu koristiti samo u ograničenoj mjeri. Iako mogu igrati važnu ulogu u avijaciji i brodarstvu, oni jednostavno nisu dovoljno efikasni za putnički i teretni saobraćaj. Proizvodnja počinje presporo, premalo je resursa, a troškovi ostaju visoki. To znači da elektrifikacija cestovnog transporta mora biti implementirana još brže kako bi se ispunili klimatski ciljevi.
Uloga e-goriva u teretnom transportu
Ipak, postoji uloga za e-goriva, posebno u sektorima gdje je elektrifikacija teška. Razmislite o transportu na duge relacije bez dovoljne infrastrukture za punjenje, ili nišnim tržištima kao što su klasici i specijalizirana vozila. Za širi transportni sektor, međutim, zaključak ostaje da su baterije-električni i možda vodik budućnost.
Izvještaj naglašava da se kreatori politike i industrija ne bi trebali oslanjati na e-goriva kao rješenje velikih razmjera za cestovni transport. Fokus bi trebao biti na ubrzanoj elektrifikaciji i razvoju infrastrukture. Za prijevoznike, to znači jasan izbor: investirati u električnu i vodikovu tehnologiju na vrijeme ili se suočiti s oskudnim i skupim sintetičkim gorivima kasnije.
