· Studija o mjerenju vremena carinjenja robe sprovedena u Bosni i Hercegovini mjerila je prosječno vrijeme potrebno za uvoz roba, uzimajući u obzir ukupno vrijeme potrebno za završavanje svih formalnosti od trenutka kada roba stigne na granicu i podnesu se sva potrebna dokumeta , do trenutka kada roba izađe iz carinskog terminala, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za obavljanje svih formalnosti i puštanje robe. Mjerenjem su obuhvaćeni ključni elementi procedura koje preduzimaju pojedinačni službenici svakog nadležnog organa, ali i one koje preduzimaju subjekti privatnog sektora koji učestvuju u procesima carinjenja i puštanja robe.
TRS je implementiran u saradnji i uz konsultantsku podršku EU4Trade projekta, po metodologiji Svjetske carinske organizacije čiji je softver korišćen u prikupljanju i obradi podataka. TRS je obuhvatio specijalni postupak i postupak uvoza robe u drumskom saobraćaju. Upitnici su pratili robu od trenutka kada je stigla u carinski referat na granici, do trenutka puštanja robe na unutrašnjem terminalu. Upitnike su popunjavali carinici i drugi nadležni kontrolni službenici, kao i špediteri. Distribucija, kontrola i prikupljanje popunjenih upitnika, kao i unos podataka u softver SCO, sprovedeni su od strane angažovanih konsultanata koji su bili pod stalnom koordinacijom i nadzorom TRS koordinatora Uprave za indirektno oporezivanje i EU4Trade projekta.
Prikupljanje podataka u okviru TRS obavljeno je u periodu od 5 uzastopnih dana, od 23. do 27. januara 2023. godine, od na sledećim lokacijama:
· CR/GP Gradiška cesta (prometuje sa Starom Gradiškom, Hrvatska) i Carinskim graničnim terminalom Gradiška;
· CR/GP Rača (prometuje sa Sremskom Račom, Srbija) i carinskim graničnim terminalom Bijeljina;
· CR/GP Bijača (prometuje sa Nova Sela, Hrvatska) i carinskim graničnim terminalom Bijača.
· Carinski terminal CI Sarajevo.
Pored samo merenja vremena carinjenja robe, Studija takođe sadrži ključne preporuke za unapređenje efikasnosti u procesima carinjenja i postavlja osnovu za donošenje dobro promišljenih budućih odluka. Glavna svrha rezultata i zaključaka ove Studije je da utvrdi referentno vreme potrebno za izvođenje carinskih postupaka na graničnom prelazu/carinskoj ispostavi i identifikuje potencijalne prepreke u prekograničnoj trgovini. Na temelju ovih saznanja, Studija predlaže niz korektivnih mera u oblastima gde je potrebno poboljšati efikasnost trgovinskih procedura.
Utvrđivanje referentnog vremena: Identifikacija stvarnog vremena koje je potrebno za carinske procedure na graničnom prelazu kako bi se stvorila osnova za procenu i poboljšanje efikasnosti. · Identifikacija prepreka: Prepoznavanje barijera i problema koji otežavaju prekograničnu trgovinu, kao što su nepotrebne birokratske procedure, nesinhronizovanost između različitih institucija i njihovih radnih vremena, i sl.
Predlaganje korektivnih mjera: Na osnovu identifikovanih problema, Studija treba da predloži konkretne korake i mere koje bi se mogle preduzeti kako bi se poboljšala efikasnost trgovinskih procedura. Ovo uključuje moguće izmene zakona, regulativa ili procedura, optimizaciju radnih vremena i koordinaciju između relevantnih institucija.
GLAVNI REZULTATI MJERENJA
| 2022 | ||
|---|---|---|
| SPECIJALNI POSTUPAK | ||
| – Gradiška –ukupno vrijeme trajanja postupka | 12 sati 36 minuta | |
| – Rača | – Procedure na granici | 1 sat 22 minuta |
| – Procedure na terminalu | 5 sati 59 min | |
| – Rača – ukupno vrijeme uključujući vrijeme unutrašnjeg tranzita | 8 sati 14 minuta | |
| – Bijača – ukupno vrijeme trajanja postupka | 5 sati 28 minuta | |
| UVOZ | ||
| – Procedure na terminalu | 8 sati 38 minuta |
Upravljanje granicama jedne zemlje i efikasnost u sprovođenju postupaka carinskih i drugih pograničnih organa koji su uključeni u carinjenje robe su ključne tačke za mjerenje efikasnosti u međunarodnoj trgovini.
Kako bi ostali konkurentni u današnjem poslovnom okruženju, privrednicima treba garantovati brzo i predvidljivo vrijeme carinjenja robe za njihove pošiljke koje ispunjavaju sve zakonske propise. S obzirom na to da igra važnu ulogu u carinjenju i puštanju robe u slobodan promet, carinske administracije treba da nastoje da smanje složenost carinskih postupaka i ograniče zahtjeve za informacijama na podatke koji su neophodni za procjenu i odgovor na rizike i naplatu prihoda. Moderne carinske uprave su prepoznale da pojednostavljenje i olakšavanje postupka carinjenja, uključujući i smanjenje troškova carinjenja, koristi uvoznicima, izvoznicima i nacionalnoj ekonomiji.
Kako bi se osiguralo da ih svi nadležni organi na graničnim prelazima efikasno primjenjuju, procedure za prelazak roba preko državne granice moraju se analizirati i ažurirati u redovnim vremenskim intervalima. U okviru svoje nadležnosti mnoge carinske administarcije sprovode periodične analize i revizije u cilju pojednostavljenja carinskih aktivnosti. Jedna od metoda koje se koriste za analizu carinskih postupaka je mjerenje prosječnog vremena koje je potrebno za uvoz i izvoz roba. Ovo pomaže carini i ostalim nadležnim graničnim organima da identifikuju problematične oblasti i sprovodu korektivne mjere za poboljšanje efikasnosti i efektivnosti.
TRS jе jеdinstvеni alat koji ima za cilj da izmjеri potrеbno vrijеmе i еfikasnost opеrativnih procеdura kojе sprovodе carinski i drugi kontrolni organi u standardnom postupku obradе uvoza i izvoza od trеnutka dolaska robе i podnošеnja isprava i robe na graničnom prelazu, do trеnutka izlaska robе sa carinskog tеrminala, uzimajući u obzir vrijеmе potrеbno za okončanjе svih formalnosti i puštanjе robе. TRS nastoji da, prеciznim mjеrеnjеm ključnih еlеmеnata postupanja svih pojеdinačnih kontrolnih organa, ali i privatnih učеsnika uključеnih u procеs carinjеnja i puštanja robе u slobodan promet, utvrdi referentno vrijeme potrebno za sprovođenje carinskog postupka i da identifikuju potencijalne barijere u prekograničnoj trgovini kako bi se predložile korektivne mjere u oblastima u kojim je potrebno poboljšati efikasnost. Pored toga, studija se može koristiti da bi se procijenila približna uporedna situacija u zemlji u odnosu na susjedne zemlje u slučajevima kada je korišćena ista , uporedna metodologija.
Značaj ove vrste mjerenja istaknut je u Sporazumu o trgovinskim olakšicama Svjetske trgovinske organizacije (STO TFA) koji navodi u članu 7. (stav 6) da se „članice podstiču da periodično i na dosljedan način mjere i objavljuju svoje prosječno vrijeme carinjenja robe, koristeći alate kao što su, između ostalog, Studija o mjerenju vremena carinjenja robe Svjetske carinske organizacije“.
