Ekonomski i operativni utjecaj na turske prijevoznike
„Utjecaj ovih viznih barijera na turske prijevoznike je dubok“, izjavio je Aras. „U cestovnom transportu, teret, kamion i vozač čine nerazdvojnu cjelinu. Međutim, kašnjenja i odbijanja u procesu izdavanja viza povećavaju cijene prijevoza i logističke troškove, uzrokuju kašnjenja u isporuci i ometaju sposobnost turskih kompanija da poštuju svoje obaveze. To također znači da je trgovina naše zemlje negativno pogođena, dok su evropski dobavljači prisiljeni tražiti alternative za robu koja im je potrebna od Turske.“
Aras je naglasio šire posljedice ovog pitanja i na tursku i na ekonomiju EU.
„Pokretači su od vitalnog značaja za turski izvoz u EU, koji čini značajan udio robe koja se prevozi u Evropu. Pedeset posto turskog izvoza u EU upravljaju kompanije sa sjedištem u EU koje posluju u Turskoj, pri čemu Njemačka čini 30%, a Italija 10%.
Aras je naglasio da ovo pitanje viza u konačnici kažnjava samu EU.
„Stvaranjem prepreka u procesu šengenskih viza, EU efektivno nameće ograničenja svojim preduzećima i potrošačima.“
Da bi ilustrirao ovaj utjecaj, Aras se pozvao na podatke Eurostata i turskog Ministarstva trgovine. Turska je izvezla robu u vrijednosti od 95,5 milijardi eura u EU i uvezla 111,3 milijarde eura iz EU, prema Eurostatu, dok je tursko Ministarstvo trgovine izvijestilo o 104,3 milijarde dolara izvoza i 106 milijardi dolara uvoza u 2023. godini.
„Ograničavanje pristupa za profesionalne vozače kamiona i tretiranje njih kao turista je u suprotnosti sa osnovnim ekonomskim principima“, tvrdi on, naglašavajući da su vozači ključni za osiguravanje nesmetanog protoka trgovine.
Prijedlozi za lobiranje i viznu reformu od strane UNDP-a
UND aktivno lobira kod predstavnika EU i Schengena za vizne reforme za turske vozače, za koje tvrde da su visoko kvalificirani profesionalci sa akreditivima usklađenim sa standardima EU. Aras je objasnio da su turski vozači certificirani od strane turskog Ministarstva transporta i infrastrukture i Ministarstva nacionalnog obrazovanja, što osigurava usklađenost sa međunarodnim propisima.
„Naši vozači su visoko obrazovani i vješti“, rekao je, „i obavljaju svoje dužnosti pod stalnim nadzorom.“
Aras je iznio osnovne ciljeve UND-a i prijedloge za rješavanje vizne krize:
- Priznavanje vozača kao prioritetne grupe: UND poziva EU da kategorizira turske vozače kao „hitne, prioritetne“ zbog njihove suštinske uloge u osiguravanju trgovine između EU i Turske.
- Izdavanje viza za više ulazaka: UND se zalaže za vize za više ulazaka, koje važe za progresivno duže trajanje, u skladu sa Šengenskim viznim zakonikom, počevši od najmanje jedne godine.
- Pojednostavljeni proces prijave: UND predlaže smanjenje zahtjeva za dokumente za zahtjeve za vizu i standardizaciju procesa u predstavništvima EU, uklanjajući zahtjev za „pozivnim pismom“ iz određenih zemalja.
- Centralizirana obrada viza za vozače: UND predlaže uspostavljanje jedinstvenog viznog centra u Turskoj posvećenog obradi zahtjeva za vize za turske vozače, pojednostavljujući proceduru i osiguravajući dosljednost u zemljama Schengena.
Aras je napomenuo da je turska vlada nedavno intenzivirala dijalog sa EU o olakšavanju trgovine i snažno se zalagala za uključivanje profesionalnih vozača u rasprave o viznim reformama.
Strateške alternative i pozicija Turske u globalnim trgovinskim koridorima
S obzirom na tekuće izazove s vizama, UND i turske vlasti također istražuju alternativne trgovačke rute izvan schengenske zone. Geografski položaj Turske kao mosta između Evrope i Azije, zajedno sa projektima kao što su Kaspijski transkaspijski koridor, Zangezur koridor i Razvojni put, jača njenu logističku mrežu i jača trgovinu sa susjednim regijama. Prema Arasu, ove inicijative poboljšavaju povezanost Turske i ublažavaju neke od prepreka na koje se susreću unutar EU.
„Turska ima ključnu tranzitnu ulogu i povezuje Evropu, Centralnu Aziju, Kavkaz i Bliski istok“, naglasio je Aras. „Kako barijere EU rastu, uloga Turske u strateškim koridorima kao što je Srednji koridor je ključna za održavanje turske logistike.“
Ranije ove godine, UND je bio domaćin okruglog stola u Briselu koji se fokusirao na Srednji koridor. Događaj je organizirao TÜSİAD, a otvorio ga je stalni predstavnik Turske pri EU, ambasador Faruk Kaymakcı. Prisustvovali su visoki zvaničnici EU, kao i predstavnici Poljske, Rumunije, Bugarske i zemalja Centralne Azije, uključujući Kazahstan, Azerbejdžan, Kirgistan i Turkmenistan. Aras je naglasio da je razvoj Srednjeg koridora zajednički prioritet za Tursku, EU i centralnoazijske dionike.
Na okruglom stolu u Bruxellesu, UND je pružio podatke koji pokazuju kako necarinska i tranzitna ograničenja koja utječu na turske prijevoznike u Srednjem koridoru – zajedno s problemima viza s kojima se suočavaju turski vozači – štete ekonomiji EU i trgovinskim interesima EU tvrtki u Turskoj i Centralnoj Aziji.
„Vizne restrikcije stvaraju gubitke ne samo za tursku trgovinu, već i za evropske kompanije koje žele proširiti svoja tržišta u centralnoj Aziji“, primijetio je Aras.
Koordinirani napori za održavanje rasta u turskoj logistici
Aras je pohvalio zajedničke napore između turskih ministarstava vanjskih poslova, trgovine i transporta, ističući njihovu viziju i strategiju u rješavanju viza i logističkih barijera. Turska vlada, rekao je, aktivno radi na olakšavanju graničnih prelazaka i podršci turskoj logistici, s obzirom na to da se očekuje da će obim trgovine porasti za 30% u naredne tri godine.
„Da bi se zadovoljili zahtjevi međunarodnih trgovinskih koridora koji prolaze kroz Tursku, posebno Srednjeg koridora, snažna nacionalna strategija je od suštinskog značaja“, naglasio je Aras. „Kao privatni sektor, UND će nastaviti podržavati ove napore, zalažući se za lakši tranzit i vizne procese kako bi se osigurala uloga Turske u globalnoj trgovini.“
