Izvoz iz Bosne i Hercegovine u ovom periodu iznosio je 10,548 milijardi KM, što je za 37,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 16,174 milijardi KM, što je za 40,2 odsto više nego u istom periodu lani, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Izvoz u zemlje CEFTA iznosio je 1,942 milijarde KM, za 60,7 odsto više nego u istom periodu 2021. godine, dok je uvoz iznosio 1,953 milijarde KM, što je za 33,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.
Izvoz u zemlje EU iznosio je 7,822 milijarde KM, što je za 36,9 odsto više nego u istom periodu 2021. godine, dok je uvoz iznosio 9,117 milijardi KM ili 31,1 odsto više nego u periodu januar – jul prošle godine. Srna
Potpisivanje Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA, iako je bilo ispraćeno crnim prognozama za domaće privrednike te učinilo da određeni proizvodi zauvijek nestanu iz prodavnica u inostranstvu, donijelo je popravljanje nivoa konkurentnosti domaćih proizvođača, čije su robe plasirane preko granice uz pojednostavljene procedure.
Kako prenosi portal CAPITAL, kada se sumira sve što se dogodilo u posljednjih deceniju i po od kada smo potpisali ovaj sporazum i otvorili granice, značajno se povećao protok roba i usluga, a konkurentnost podigla na daleko viši nivo. Zbog svega toga se danas obim izvoza približava obimu uvoza i popravlja bilanse smanjujući saldo spoljnotrgovinske razmjene.
“Očigledno je da imamo određene benefite između zemalja u okviru ovog sporazuma. Došlo je do povećanja obima robno trgovinske razmjene, a naš je zadatak da nastavimo težiti prema drugim regionalnim inicijativama, poput Otvorenog Balkana. Vidimo da zemlje koje su već pristupile tom savezu imaju određene benefite po pitanju regionalnog tržišta, da su naše kompanije, koje su ostale izvan tog sporazuma dosta nekonkurentnije nego one koje jesu. Jedna Sjeverna Makedonija, bez obzira što je udaljena od Srbije, od Beograda možda 500 – 600 kilometara, svoju robu u taj grad dopremi za dan, dok mi koji smo na 100 kilometara to ne možemo. Mi čekamo i po dva dana. To je ta prednost ovih sporazuma i inicijativa, kojima moramo težiti”, objašnjava Račić.
Kada govorimo o problemima koji prate primjenu CEFTA sporazuma, Račić govori da se tu obično radi o kršenjima odredbi i carinskim barijerama, na šta su se dobijale primjedbe. Problem je i to što se ta kršenja često ne mogu lako dokazati.
“Na primjer, dešava se da se pivari iz BiH žale na jednu konkurentnu grupaciju iz regiona, prisutnu na našem tržištu, da robu prodaje po damping cijenama, dakle ispod cijene proizvodnje, čime direktno ugrožavaju domaće proizvođače. To se lako dokaže, ali je procedura za podnošenje žalbi veoma komplikovana, takva da vam se u to ne ulazi. Ni u jednom slučaju nismo uspjeli da dokažemo da se radi o tome i da je došlo do kršenja sporazuma. U svim takvim slučajevima gdje bilo problema, problem nije bio uspješno riješen”, kaže Račić.
Priča da BiH iz tog sporazuma ne može da izađe, već samo može da iz njega iscrpi sve one benefite koji joj se pružaju, a da nastave raditi na otklanjanju problema. Račić kaže da su imali više sastanaka sa predstavnicima Privredne komore Srbije, graničnim službama, fitosanitarnim inspekcijama i drugima, kako bi se radilo na rješavanju sporova i problema koji se pojavljuju u primjeni CEFTA-e.
“Dio barijera smo uspjeli da otklonimo. Gdje ih uočimo, tu dolazimo jer smo svjesni da se sve rješava kroz dijalog. Nama je došla i primjedba iz Srbije, kada je BiH uvela posebne akcize na kraft piva kojim je željela da zaštiti male pivare. Tvrdili su da mjera nije u skladu sa CEFTA sporazumom, ali smo kasnije dokazali da to nije bilo sa namjerom da se ide u korist pivara u BiH, jer su čak i one velike koje nisu bile obuhvaćene mjerom, podržale našu inicijativu. Poslije toga je i druga strana prihvatila mjeru”, objasnio je Račić.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, samo u prvih osam mjeseci 2022. godine ostvareni obim spoljnotrgovinske razmjene BiH sa zemljama CEFTA je je iznosio blizu 5,25 milijardi KM, od čega je uvoz iznosio blizu 2,95 milijardi KM a izvoz oko 2,23 milijardi KM. Dakle uvoz je veći od izvoza te je ostvaren negativan saldo spoljnotrgovinske razmjene i to u iznosu 647.759.000 KM.
“Značajno je da je pokrivenost uvoza izvozom porasla za 10,5 odsto i iznosila je 78 odsto za razliku od istog perioda prošle godine kada je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 67,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je u suficitu sa svim zemljama osim sa Srbijom, koja je i najznačajnija zemlja, a koja iznosi 62,2 osto, te Makedonijom 94,3 odsto. Suficit sa Crnom Gorom je 443,7 odsto, Kosovom 570,9 odsto, Albanijom 100,1 odsto i Moldavijom 123,6 odsto. Na kraju 2021. godine obim spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama CEFTA je iznosio 6,18 milijardi KM, kada je uvoz iznosio 3, 61 milijardu KM, a izvoz 2,57 milijardi KM i kada je ostvaren negativan saldo spoljnotrgovinske razmjene u iznosu od 1.04 milijarde maraka KM, a pokrivenost uvoza bila 71,1 odsto”, kažu u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
(izvor:https://www.capital.ba/)
