Troškovno opterećenje drumskih prevoznika u Bosni i Hercegovini, odnosi se na ukupne direktne i indirektne troškove koje prevoznik mora pokriti kako bi obavljao svoju djelatnost. Ovo opterećenje obuhvata različite vrste troškova, uključujući operativne, administrativne, fiskalne i parafiskalne obaveze, a značajno utiče na profitabilnost i konkurentnost prevoznika. Troškovno opterećenje drumskih prevoznika uključuje širok spektar troškova koji značajno utiču na njihovo poslovanje. Smanjenje ovih troškova zahtijeva strateško planiranje, optimizaciju resursa i aktivnu saradnju sa zakonodavnim i regulatornim tijelima.
KONZORCIJUM je uputio dopis institucijama sa prijedlozima za hitno rasterećenje drumskih prevoznika, u prilogu je dio analize:
1. TROŠKOVI – OPTEREĆENJE DRUMSKIH PREVOZNIKA U BOSNI I HERCEGOVINI
Trošarina na gorivo u Bosni i Hercegovini predstavlja značajan fiskalni namet koji direktno utiče na poslovanje firmi u sektoru transporta, uključujući preduzeća koja se bave međunarodnim i međuentitetskim prevozom robe.
Šta je trošarina na gorivo?
Trošarina na gorivo je posebna vrsta poreza koji se naplaćuje prilikom kupovine naftnih derivata. U BiH je ovo obaveza koja se naplaćuje na nivou države, a prihodi od trošarine koriste se za različite svrhe, uključujući finansiranje infrastrukture.
U Bosni i Hercegovini postoje različite kategorije trošarina na gorivo:
Standardna trošarina na gorivo: Uključuje sve vrste motornih goriva, kao što su dizel, benzin i druga goriva.
Putarina: Dodatni iznos trošarine koji se koristi za izgradnju i održavanje autoputeva i puteva.
Struktura trošarina (prema Zakonu o akcizama BiH):
Trošarina na gorivo: ~0,30 KM po litru.
Putarina za izgradnju puteva: 0,10 KM po litru.
Putarina za autoputeve: 0,25 KM po litru.
Ukupno: Oko 0,65 KM po litru goriva (može varirati).
Napomena: Na trošarinu se obračunava i PDV (17%), što dodatno povećava cenu goriva.
Ko snosi trošarinu?
Trošarinu plaćaju:
Krajnji potrošači prilikom kupovine goriva na pumpama.
Transportne firme, što direktno povećava operativne troškove.
Trošarina je već uračunata u maloprodajnu cenu goriva, pa je nije potrebno zasebno obračunavati.
Uticaj na transportne firme
Za preduzeća koja se bave drumskim prevozom robe, trošarina na gorivo predstavlja:
- Značajan deo operativnih troškova: S obzirom na velike pređene kilometraže, trošak goriva i pripadajućih trošarina značajno opterećuje finansije preduzeća.
- Faktor u određivanju cena usluga: Visoki troškovi goriva i trošarina mogu uticati na cene transportnih usluga.
Pitanje povrata trošarina
U BiH trenutno ne postoji sistem povrata trošarina na gorivo za privrednike (kao što je to slučaj u nekim zemljama EU). Međutim, firme mogu pokušati smanjiti troškove kroz:
- Prikazivanje troškova goriva kao poslovnog troška, što smanjuje osnovicu za porez na dobit.
- Efikasno planiranje ruta i korišćenje vozila sa nižom potrošnjom goriva.
- Trošarina u međunarodnom kontekstu
- Finansijski i administrativni troškovi
Da biste ispunili sve gore navedene uslove, računajte na sledeće troškove:
-
Troškovi obuke menadžera i vozača (CPC i ADR).
-
Administrativne takse za licence i sertifikate.
-
Članarine komorama.
-
Troškovi održavanja tahografa, obnavljanja dozvola i tehničkih pregleda.
-
Periodični lekarski pregledi vozača.
Uvoz komercijalnih vozila čija je najveća dozvoljena masa iznad 3,5 tone u Bosni i Hercegovini podrazumijeva nekoliko ključnih koraka i troškova, uključujući plaćanje carinskih dažbina, poreza, homologacije i tehničkih pregleda.
1. Carinske dažbine i porezi:
Carina: Ako vozilo potječe iz zemalja s kojima BiH nema potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, primjenjuje se carinska stopa od 15% na carinsku osnovicu, koja obuhvata vrijednost vozila uvećanu za troškove prijevoza i osiguranja do granice BiH. Međutim, za vozila porijeklom iz Evropske unije, carina je ukinuta od 2013. godine, pod uvjetom da se dostavi dokaz o porijeklu, poput obrasca EUR1 ili izjave na fakturi.
PDV: Porez na dodanu vrijednost (PDV) iznosi 17% i obračunava se na ukupnu vrijednost koja uključuje cijenu vozila, carinu (ako se primjenjuje) i sve dodatne troškove povezane s uvozom.
2. Homologacija:
Homologacija je postupak kojim se potvrđuje da vozilo ispunjava tehničke i sigurnosne standarde propisane u BiH. Ovaj proces je obavezan prije registracije vozila i provodi se u ovlaštenim tehničkim stanicama. Troškovi homologacije ovise o kategoriji vozila:
- Kategorija N2 (vozila mase od 3,5 do 12 tona): Cijena homologacije iznosi približno 250 KM.
- Kategorija N3 (vozila mase preko 12 tona): Cijena homologacije je oko 250 KM.
3. Tehnički pregled:
Nakon homologacije, vozilo mora proći tehnički pregled kako bi se osigurala njegova ispravnost prije registracije. Cijene tehničkog pregleda variraju ovisno o vrsti i kategoriji vozila te cjenovnoj politici ovlaštenih stanica za tehnički pregled. Za teretna vozila iznad 3,5 tone, cijene se obično kreću od 100 KM naviše.
Registracija komercijalnih vozila za prijevoz robe u Bosni i Hercegovini obuhvata više troškova koji se razlikuju ovisno o karakteristikama vozila, kao što su najveća dopuštena masa (NDM), starost, snaga motora i drugi faktori.
Ključne komponente troškova registracije:
- Tehnički pregled i EKO test:
- Cijene tehničkog pregleda variraju prema kategoriji vozila:
- Teretna vozila kategorije N1 (NDM ≤ 3,5 t): približno 56,00 KM.
- Teretna vozila kategorije N2 (3,5 t < NDM ≤ 12 t): oko 77,00 KM.
- Teretna vozila kategorije N3 (NDM > 12 t): oko 85,00 KM.
- EKO test za dizelske motore: oko 36,00 KM.
- Cijene tehničkog pregleda variraju prema kategoriji vozila:
- Osiguranje od autoodgovornosti:
- Premija osiguranja ovisi o osiguravajućoj kući, vrsti i namjeni vozila, te se može kretati od nekoliko stotina do više hiljada KM.
- Porez na motorna vozila:
- Izračunava se na osnovu starosti vozila i zapremine motora, s rasponom od 0,005 KM do 1,50 KM po kubnom centimetru. Primjerice, za vozilo sa zapreminom motora od 2.000 cm³, porez može iznositi od 10,00 KM do 3.000,00 KM, ovisno o starosti vozila.
- Putarine i naknade za ceste:
- Obuhvataju putarine za ceste, autoceste i posebne putarine, s ukupnim iznosom od oko 50,00 KM.
- Naknade za zaštitu okoliša i voda:
- Naknada za Fond za zaštitu okoliša: oko 20,00 KM.
- Naknada za Fond za zaštitu voda: oko 20,00 KM.
- Administrativne takse:
- Registracijske takse: oko 30,00 KM.
- Ostali administrativni troškovi: oko 20,00 KM.
Napomene:
- Cijene su okvirne i mogu varirati ovisno o regiji, osiguravajućoj kući i specifičnostima vozila.
- Preporučuje se korištenje online kalkulatora registracije za precizniji izračun, poput onih dostupnih na Autocentar BH ili Granem.
- Za detaljne informacije i tačne iznose, savjetuje se kontaktiranje lokalnih stanica za tehnički pregled, osiguravajućih kuća ili nadležnih institucija.
4. Ostali troškovi:
- Administrativne takse: Obuhvataju troškove izdavanja dokumenata, registarskih tablica i slično, a iznosi variraju ovisno o lokalnim propisima.
- Troškovi špedicije: Ako angažirate špeditera za poslove carinjenja, potrebno je uračunati i njihove usluge, čije cijene variraju.
Napomene:
- Prije uvoza, provjerite da vozilo ispunjava ekološke standarde propisane u BiH, poput minimalne EURO 5 norme za emisiju ispušnih plinova.
- Preporučuje se konzultacija s ovlaštenim špediterima ili carinskim službenicima kako biste dobili precizne informacije prilagođene vašoj specifičnoj situaciji.
Detaljnije informacije o postupku homologacije možete pronaći u Pravilniku o homologaciji vozila, dijelova uređaja i opreme vozila.
U Bosni i Hercegovini, carinski terminali su ključne tačke za obavljanje carinskih formalnosti prilikom uvoza i izvoza robe. Korištenje ovih terminala podrazumijeva određene troškove za prevoznike i uvoznike.
Naknade za korištenje carinskih terminala:
- Teretna motorna vozila i druga vozila koja ne spadaju u kategoriju putničkih vozila: Naknada iznosi 40,00 KM po danu.
- Putnička vozila: Naknada je 10,00 KM po danu.
- Prazna vozila nosivosti preko 3,5 tona: Plaćaju 5,00 KM po prelasku kroz terminal.
Privatni carinski terminali:
Pored državnih, u BiH postoje i privatni carinski terminali. Njihovo poslovanje je predmet rasprava u vezi s ekonomskim efektima na državni budžet i efikasnost carinskih procedura. Neki izvori ukazuju na to da privatni terminali mogu imati uticaj na prihode države, ali i na brzinu i kvalitet usluga koje pružaju.
DOPRINOSI :
U Bosni i Hercegovini, doprinosi za socijalno osiguranje obavezni su za svakog zaposlenog i poslodavca, a stope i način obračuna razlikuju se između dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS).
Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH):
Prema Zakonu o doprinosima FBiH, ukupna stopa doprinosa iznosi 41,5% na bruto platu, raspoređena na sljedeći način:
- Doprinosi na teret zaposlenika (31%):
- Penzijsko i invalidsko osiguranje: 17%
- Zdravstveno osiguranje: 12,5%
- Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 1,5%
- Doprinosi na teret poslodavca (10,5%):
- Penzijsko i invalidsko osiguranje: 6%
- Zdravstveno osiguranje: 4%
- Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 0,5%
Ove stope primjenjuju se na bruto platu zaposlenika. Poslodavac je odgovoran za obračun i uplatu ukupnih doprinosa, uključujući i one koji se odnose na zaposlenika.
Republika Srpska (RS):
U RS, doprinosi za socijalno osiguranje obračunavaju se po sljedećim stopama na bruto platu:
-
Penzijsko i invalidsko osiguranje: 18,5%
-
Zdravstveno osiguranje: 12%
-
Osiguranje od nezaposlenosti: 1%
-
Dječija zaštita: 1,7%
-
Naknada za solidarnost: 0,25%
Ukupno, doprinosi u RS iznose 33,45% na bruto platu. Kao i u FBiH, poslodavac je dužan obračunati i uplatiti ove doprinose.
Iako su doprinosi formalno podijeljeni na one koji su na teret zaposlenika i poslodavca, u praksi poslodavac vrši obračun i uplatu cjelokupnog iznosa doprinosa.
DNEVNICE:
U Bosni i Hercegovini, dnevnice za službena putovanja u inostranstvo određene su za svaku državu pojedinačno, a njihov porezni tretman reguliran je relevantnim zakonima i uredbama.
Visina dnevnica za inostrana putovanja:
- Dnevnica za službeno putovanje u inostranstvo utvrđena je za svaku državu posebno. Na primjer, za putovanja u zemlje regiona poput Albanije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Hrvatske, dnevnica iznosi 25 eura (oko 48,75 KM). Za druge evropske zemlje, iznosi se kreću od 30 do 35 eura, dok za pojedine države mogu doseći i do 150 eura, u zavisnosti od troškova života u datoj zemlji.
Porezni tretman dnevnica:
- Prema važećim poreznim propisima u Federaciji BiH, neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja iznosi 25 KM. Iznosi isplaćeni iznad ovog limita podliježu oporezivanju, osim ako su drugačije regulirani posebnim uredbama ili odlukama.
Napomene:
- Prilikom obračuna dnevnica, važno je uzeti u obzir trajanje putovanja:
- Puna dnevnica se isplaćuje za službena putovanja koja traju duže od 12 sati.
- Polovina dnevnice se isplaćuje za putovanja koja traju između 8 i 12 sati.
- Poslodavci su dužni pridržavati se propisanih iznosa i poreznih obaveza kako bi izbjegli potencijalne sankcije.
CEMT dozvole (Conférence Européenne des Ministres des Transports) omogućavaju bosanskohercegovačkim prijevoznicima obavljanje međunarodnog prijevoza tereta između država članica Međunarodnog prometnog foruma (ITF). Proces dodjele ovih dozvola reguliran je Pravilnikom o CEMT dozvolama, koji propisuje kriterije za raspodjelu, korištenje i povrat dozvola.
Troškovi povezani s CEMT dozvolama:
- Administrativne takse: Prijevoznici su dužni platiti administrativne takse prilikom podnošenja zahtjeva za CEMT dozvole. Iznos ovih taksi može varirati, stoga se preporučuje provjera aktuelnih informacija na službenim stranicama Ministarstva komunikacija i prometa BiH ili portalu za cestovni prijevoz.Transportne Dozvole
- Dodatni troškovi: Pored administrativnih taksi, prijevoznici mogu imati i druge troškove vezane za ispunjavanje kriterija propisanih Pravilnikom, kao što su tehnički pregledi vozila, osiguranje i slično.
Postupak i kriteriji za dodjelu CEMT dozvola:
Prijevoznici zainteresirani za CEMT dozvole trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu komunikacija i prometa BiH u skladu s rokovima i procedurama propisanim Pravilnikom. Kriteriji za dodjelu dozvola uključuju, ali nisu ograničeni na:
- Kvalitet voznog parka: Tehnička ispravnost i ekološki standardi vozila.
- Broj zaposlenih vozača: Kapacitet prijevoznika za obavljanje međunarodnog prijevoza.
- Dosadašnje korištenje dozvola: Efikasnost i poštivanje propisa u prethodnom periodu.
Za detaljne informacije o postupku, kriterijima i rokovima, preporučuje se konsultacija sa službenim izvorima:
- Ministarstvo komunikacija i prometa BiH: www.mkt.gov.ba
- Portal za cestovni prijevoz: www.transportnedozvole.gov.ba
Troškovi povezani s CEMT podlogama:
-
Tehnički pregled i certifikacija: Vozila koja apliciraju za CEMT dozvole moraju proći detaljan tehnički pregled kako bi se osigurala njihova usklađenost s CEMT standardima. Troškovi tehničkog pregleda u Bosni i Hercegovini variraju ovisno o vrsti i kategoriji vozila, ali se za teretna vozila obično kreću između 50 i 100 KM.
Homologacija: Ako vozilo nije prethodno homologirano prema CEMT standardima, potrebno je obaviti postupak homologacije. Troškovi homologacije mogu iznositi između 150 i 400 KM, ovisno o tipu vozila i nadležnoj agenciji koja vrši postupak.
Administrativne takse: Pored tehničkih pregleda i homologacije, mogu postojati dodatne administrativne takse vezane za izdavanje certifikata i dokumentacije potrebne za CEMT dozvole. Iznosi ovih taksi variraju ovisno o nadležnim institucijama i specifičnim zahtjevima.
Preporuke:
- Konsultacija s nadležnim institucijama: Za precizne informacije o troškovima i procedurama vezanim za CEMT podloge, preporučuje se direktna konsultacija s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH ili relevantnim agencijama koje se bave tehničkim pregledima i homologacijom vozila.
- Priprema dokumentacije: Osigurajte da imate svu potrebnu dokumentaciju i certifikate prije podnošenja zahtjeva za CEMT dozvole kako biste izbjegli dodatne troškove i moguće komplikacije u procesu odobravanja.
Imajte na umu da se propisi i troškovi mogu mijenjati, stoga je važno biti informiran o najnovijim zahtjevima i cijenama prije početka postupka.
Evidencija povrata dozvola:
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine vodi evidenciju o izdavanju, korištenju i povratu bilateralnih dozvola. Prema dostupnim informacijama, Ministarstvo je u više navrata tražilo dodatne kontingente dozvola od zemalja poput Italije, Austrije, Njemačke, Srbije, Francuske i Turske, što ukazuje na aktivno upravljanje i praćenje korištenja ovih dozvola. Komora BiH
Međutim, detaljni podaci o povratu neiskorištenih dozvola za 2022. i 2023. godinu nisu javno dostupni. Za precizne informacije o evidenciji povrata dozvola preporučuje se direktno kontaktiranje Ministarstva komunikacija i prometa BiH ili posjeta njihovom službenom portalu za cestovni prijevoz, gdje se objavljuju relevantne obavijesti i dokumenti. Transportne Dozvole
TROŠAK ČLANARINA – PREVOZNIK PLAĆA 36 NETO PLATA NA GODINU DANA
Članarine za privredne subjekte u Bosni i Hercegovini prema Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH) i entitetskim komorama određuju se na osnovu specifičnih kriterija i propisa.
Vanjskotrgovinska komora BiH (VTK BiH):
Prema Odluci o članarini za 2024. godinu, članarina se obračunava na osnovu:
- Realiziranog uvoza: Privredna pravna lica registrirana za vanjskotrgovinsku djelatnost koja su ostvarila uvoz robe plaćaju članarinu po stopi od 0,1% na ukupnu vrijednost uvezene robe u prethodnoj godini.Bruto plaće zaposlenih: Za članove koji nisu ostvarili uvoz, članarina se obračunava po stopi od 0,2% na ukupnu bruto plaću zaposlenih iskazanu u završnom računu za prethodnu godinu.
Maksimalna mjesečna članarina ne može biti veća od tri prosječne neto plaće u BiH isplaćene u prethodnoj godini, dok minimalna mjesečna članarina iznosi 25,00 KM.
Entitetske komore:
- Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH: Članarine se određuju prema internim pravilnicima i mogu varirati ovisno o veličini i djelatnosti privrednog subjekta.
- Privredna komora Republike Srpske: Slično, članarine se utvrđuju na osnovu specifičnih kriterija definiranih od strane komore.
Kantonalne/Županijske i Područne komore:
Visina članarina na ovom nivou također varira i određuje se prema internim pravilnicima svake komore, uzimajući u obzir lokalne specifičnosti i potrebe privrednih subjekata.
ELABORATI – OBAVEZA TRANSPORTNIH PREDUZEĆA
transportna preduzeća u Bosni i Hercegovini obavezna su mati izrađene elaborate o ekologiji i procjeni sigurnosti u skladu sa zakonodavstvom koje reguliše zaštitu okoliša, sigurnost saobraćaja i poslovanje prevoznika.
1. Elaborati o ekologiji
- Pravna osnova:
- Prema zakonima o zaštiti okoliša u BiH (na entitetskim i kantonalnim nivoima), transportna preduzeća, posebno ona koja obavljaju teretni transport, moraju osigurati da njihovo poslovanje ne narušava okoliš.
- Elaborat o zaštiti okoliša obuhvata procjenu utjecaja aktivnosti preduzeća na okoliš, uključujući emisije gasova, buku, i zagađenje zemljišta ili vode.
- Kada je obavezan?
- Kod otvaranja ili proširenja poslovnih objekata (garaže, terminali, servisi).
- Za vozne parkove koji uključuju teška komercijalna vozila.
- Sadržaj elaborata:
- Pregled emisija štetnih gasova (posebno za vozila koja ne zadovoljavaju EURO 6 standarde).
- Upravljanje otpadnim materijalima (ulja, gume, akumulatori).
- Mjere za smanjenje zagađenja i planovi za hitne intervencije u slučaju ekoloških incidenata.
2. Procjena sigurnosti
- Pravna osnova:
- Transportna preduzeća u BiH moraju poštovati zakone o sigurnosti saobraćaja i zaštiti na radu.
- Posebne regulative odnose se na prevoz opasnih materijala (ADR regulative) i međunarodni transport.
- Kada je obavezna?
- Kod transporta opasnih materijala, gdje se zahtijeva detaljna procjena rizika i implementacija sigurnosnih mjera.
- Za prevoznike sa većim voznim parkovima koji imaju značajan uticaj na saobraćajnu sigurnost.
- Sadržaj procjene:
- Identifikacija rizika u saobraćaju i radnom okruženju.
- Planovi evakuacije i hitne reakcije u slučaju nesreća.
- Obuka vozača za sigurno upravljanje vozilima i rukovanje opasnim teretom.
3. Obaveze preduzeća:
- Izrada elaborata i procjena:
- Dokumentaciju obično izrađuju ovlaštene firme ili stručnjaci, u skladu s važećim zakonima i standardima.
- Kontrola i inspekcije:
- Inspekcijski organi (ekološki, saobraćajni i radni) imaju pravo provjeriti da li preduzeća posjeduju odgovarajuće elaborate i procjene te da li se pridržavaju navedenih mjera.
4. Kazne za nepoštivanje obaveza
- Preduzeća koja ne izrade potrebne elaborate i procjene ili ne implementiraju preporučene mjere suočavaju se s:
- Novčanim kaznama koje variraju u zavisnosti od težine prekršaja.
- Obustavom rada ili zabrane obavljanja djelatnosti u ekstremnim slučajevima.
Cijene izrade elaborata o ekologiji, procjena sigurnosti i procjena za skladišta u Bosni i Hercegovini variraju u zavisnosti od složenosti projekta, veličine objekta, specifičnih zahtjeva i odabranog pružatelja usluga.
Elaborat o zaštiti okoliša:
- Faktori koji utiču na cijenu:
- Vrsta i veličina objekta ili postrojenja.
- Složenost tehnoloških procesa.
- Lokacija i osjetljivost okoliša u kojem se objekat nalazi.
- Procijenjeni raspon cijena:
Za manje projekte, cijene mogu početi od nekoliko hiljada konvertibilnih maraka (KM).
Za veće i složenije projekte, cijene mogu doseći i do desetine hiljada KM.
Procjena sigurnosti (Procjena ugroženosti i elaborat zaštite):
- Faktori koji utiču na cijenu:
- Veličina i namjena objekta.
- Broj zaposlenih i složenost operacija.
- Specifični sigurnosni rizici povezani s djelatnošću.
- Procijenjeni raspon cijena:
- Cijene mogu varirati, ali za precizne informacije preporučuje se direktan kontakt s pružateljima usluga.
Procjena za skladišta:
- Faktori koji utiču na cijenu:
- Vrsta skladištene robe (npr. opasne materije zahtijevaju detaljnije procjene).
- Površina i kapacitet skladišta.
- Infrastruktura i sigurnosni sistemi unutar skladišta.
- Procijenjeni raspon cijena:
- Slično kao i kod drugih procjena, cijene se formiraju na osnovu specifičnosti projekta.
Preporuke:
- Konsultacija s ovlaštenim firmama: Za tačne ponude prilagođene vašim potrebama, preporučuje se kontaktiranje ovlaštenih firmi specijaliziranih za izradu ovih elaborata i procjena.Priprema detaljnih informacija: Prilikom traženja ponuda, pripremite detaljne informacije o vašem objektu ili projektu kako bi pružatelji usluga mogli dati što precizniju procjenu troškova.
Imajte na umu da ulaganje u kvalitetno izrađene elaborate i procjene doprinosi sigurnosti vašeg poslovanja i usklađenosti s važećim propisima u Bosni i Hercegovini.
KOMUNALNE TAKSE – TROŠAK PREVOZNIKA U BOSNI I HERCEGOVINI
Visina komunalnih taksi za drumske prevoznike u Bosni i Hercegovini varira u zavisnosti od nivoa vlasti (općinski, gradski, kantonalni, entitetski) i specifičnih propisa svake jedinice lokalne samouprave. Ove takse se odnose na različite aspekte poslovanja, uključujući korištenje javnih površina, postavljanje reklama, izdavanje dozvola i slično.
Općinske i gradske komunalne takse:
- Primjer Općine Bosanska Krupa: Prema Odluci o komunalnim taksama, visina takse se određuje Tarifom komunalnih taksi koja je sastavni dio ove odluke. Takse se naplaćuju za različite usluge i korištenje općinskih resursa.
- Kanton Sarajevo: Zakon o komunalnim taksama Kantona Sarajevo propisuje vrste taksi, obveznike plaćanja, pripadnost takse, način utvrđivanja kriterija i visine takse, oslobađanja od plaćanja i otpis takse, način prijave i naplatu takse te povrat takse.
Kantonalne komunalne takse:
- Kantoni imaju vlastite zakone o komunalnim taksama koji definiraju obaveze za privredne subjekte, uključujući drumske prevoznike. Na primjer, Zakon o komunalnim taksama Republike Srpske uređuje osnovne elemente sistema komunalnih taksi, predmet taksene obaveze, obveznike plaćanja i oslobađanja od plaćanja komunalne takse.
Entitetske komunalne takse:
- Na entitetskom nivou, zakoni o komunalnim taksama pružaju okvir, dok lokalne zajednice (općine i gradovi) donose detaljne odluke o visini i vrstama taksi. Na primjer, Zakon o komunalnim taksama Republike Srpske utvrđuje i uređuje osnovne elemente sistema komunalnih taksi, predmet taksene obaveze, obveznike plaćanja i oslobađanja od plaćanja komunalne takse.
S obzirom na raznolikost propisa i nadležnosti, visina komunalnih taksi može značajno varirati između različitih općina, gradova i kantona. Preporučuje se da drumski prevoznici direktno kontaktiraju nadležne općinske, gradske ili kantonalne urede za detaljne informacije o važećim komunalnim taksama u njihovom području poslovanja.
Također, platforma Harač.ba pruža evidenciju taksi i različitih parafiskalnih i fiskalnih naknada u Bosni i Hercegovini, što može biti koristan resurs za informisanje o relevantnim obavezama.Harac
Analiza rada i upravljanja graničnim prijelazima u Bosni i Hercegovini, koju su naručili i financirali USAID i Europska unija, predstavljena je u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Ova studija pruža detaljan uvid u trenutne procedure, identificira izazove i predlaže preporuke za poboljšanje učinkovitosti i sigurnosti na graničnim prijelazima.
Ključni nalazi analize prosječno zadržavanje 14,5 sati po vozaču x 40 eura = trošak 480 eura:
- Integrirano upravljanje granicom (IUG): Studija naglašava važnost implementacije strategije IUG-a u BiH, koja je usklađena s europskim standardima i najboljim praksama. Cilj je uspostaviti funkcionalniji i efikasniji sustav upravljanja granicom, što će rezultirati povećanom sigurnošću i olakšanim protokom ljudi, roba i transportnih sredstava.Poboljšanje infrastrukture i procedura: Analiza ukazuje na potrebu modernizacije infrastrukture na graničnim prijelazima, optimizacije procedura te jačanja suradnje među različitim agencijama uključenim u upravljanje granicom. To uključuje i usklađivanje s novim pravilima ulaska i izlaska u Europsku uniju, što će utjecati i na građane BiH.Financijska podrška EU: Europska unija je pružila značajnu financijsku podršku BiH u oblasti migracija i upravljanja granicom, uključujući grantove od 7,2 milijuna eura za unapređenje kapaciteta i rješavanje migracijskih izazova.
Preporučene mjere:
Jačanje kapaciteta graničnih službi: Povećanje broja obučenog osoblja, poboljšanje tehničke opremljenosti i kontinuirana edukacija kako bi se osigurala učinkovita kontrola i protok na graničnim prijelazima.
Unapređenje međuinstitucionalne suradnje: Bolja koordinacija između državnih agencija, kao i suradnja s međunarodnim partnerima poput Frontexa, radi učinkovitijeg upravljanja migracijama i sigurnosti granica.
Implementacija novih tehnologija: Uvođenje modernih IT sustava za praćenje i kontrolu prelazaka granice, što uključuje i prilagodbu novim EU sustavima ulaska/izlaska (EES).
Ova analiza predstavlja važan korak ka unapređenju upravljanja granicama u BiH, s ciljem postizanja standarda Europske unije i osiguravanja sigurnosti i efikasnosti graničnih prijelaza.
