Željeznički transport u 2025. godini doživljava značajne promjene, kako na globalnom nivou, tako i na Balkanu.
Modernizacija željezničkih pruga na Balkanu predstavlja ključni korak ka unapređenju transportne infrastrukture, povećanju efikasnosti i integraciji regije u evropske i globalne transportne tokove. Ovi projekti imaju za cilj poboljšanje brzine, sigurnosti i kapaciteta željezničkog saobraćaja, što je od suštinskog značaja za ekonomski razvoj i održivost regiona.
Hrvatska:
-
Investicije u željezničku infrastrukturu: U narednim godinama, Hrvatska planira uložiti gotovo šest milijardi eura u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture. Ovi projekti obuhvataju modernizaciju gotovo hiljadu kilometara pruga, što čini polovinu postojeće mreže. Cilj je povećati brzine na međunarodnim prugama do 160 km/h, na regionalnim do 120 km/h, a na lokalnim do 80 km/h. NovacNovac
-
Rekonstrukcija pruge Dugo Selo–Križevci: Ovaj projekat uključuje izgradnju drugog kolosijeka i rekonstrukciju postojećeg na dionici od 36,4 km. Planirana maksimalna brzina vozova nakon završetka radova je 160 km/h.
-
Modernizacija pruge Križevci–Koprivnica–državna granica: Projekat obuhvata rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici od 42,6 km, s ciljem povećanja brzine i kapaciteta.
Srbija:
- Modernizacija pruge Beograd–Stara Pazova–Šid: Srbija planira započeti modernizaciju ove dionice 2024. godine. Očekuje se da će vozovi od Beograda do granice s Hrvatskom moći voziti brzinom do 200 km/h od 2027. godine. Portal Novosti
Crna Gora:
- Nacionalni program željezničke infrastrukture 2024: Cilj programa je transformacija željezničkog sistema kako bi bio konkurentan na evropskom transportnom tržištu. Planira se osposobljavanje željeznice za ravnopravno učešće u transportu, što uključuje modernizaciju infrastrukture i poboljšanje usluga. Vlada Crne Gore
Regionalne inicijative:
- Povezivanje luka Rijeka i Trst: Planira se kompletiranje Mediteranskog koridora kako bi se povezale sjevernojadranske luke s Dunavom i Crnim morem. Ova inicijativa uključuje i izravno povezivanje istarskih pruga s ostatkom mreže, što bi značajno unaprijedilo efikasnost transporta u regiji. Hrčak+1mmpi.gov.hr+1
Ovi projekti modernizacije željezničkih pruga na Balkanu predstavljaju značajan korak ka integraciji regiona u evropske transportne mreže, povećanju konkurentnosti i pružanju boljih usluga putnicima i privredi.
Iako se na globalnom nivou bilježi rast i modernizacija željezničkog transporta, na Balkanu je situacija raznolika. Dok neke zemlje ulažu u infrastrukturu i bilježe porast broja putnika, druge se suočavaju s izazovima poput nedostatka ulaganja i preusmjeravanja tereta na cestovni prevoz. Regionalne inicijative i projekti modernizacije ključni su za unapređenje željezničkog sektora u ovom području.novac.jutarnji.hr
Na Balkanu trenutno postoji nekoliko ključnih željezničkih kontejnerskih ruta koje povezuju regiju s ostatkom Evrope i Azije. Jedan od značajnih projekata je uspostava željezničkog teretnog koridora “Alpe – zapadni Balkan”, koji povezuje Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Bugarsku. vlada.gov.hr
Na Balkanu postoji nekoliko značajnih projekata koji unapređuju željeznički kontejnerski transport:
-
TransFER Beograd–Rijeka: Ova linija povezuje kontejnerski terminal Nelt kod Beograda sa kontejnerskim terminalom Jadranska vrata u Rijeci. Omogućava kraće vrijeme transporta i održivu alternativu drumskom prevozu na Zapadnom Balkanu. (railcargo.com)
-
Modernizacija pruge Beograd–Budimpešta: Ovaj projekat ima za cilj unapređenje željezničke veze između Srbije i Mađarske, što će poboljšati efikasnost transporta robe između centralne Evrope i Balkana.
-
Rekonstrukcija pruge Niš–Dimitrovgrad: Ovaj projekat je ključan za povezivanje Srbije s Bugarskom i dalje prema Turskoj, čime se unapređuje protok kontejnerskog tereta na ovom koridoru.
Ovi projekti doprinose jačanju željezničkog kontejnerskog transporta na Balkanu, omogućavajući efikasnije i održivije logističke tokove u regiji.
Globalni trendovi:
-
Modernizacija infrastrukture: Mnoge zemlje ulažu u modernizaciju željezničke infrastrukture kako bi povećale efikasnost i smanjile emisiju štetnih gasova.
-
Povećanje broja putnika: U Hrvatskoj je u četvrtom tromjesečju 2024. godine zabilježen porast broja putnika za 14,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što ukazuje na rastući trend korištenja željezničkog prevoza. novac.jutarnji.hr+2najboljeizlike.com+2poslovni.hr+2
Situacija na Balkanu:
-
Bosna i Hercegovina: Uprkos potencijalu željezničkog transporta, cestovni prevoz dominira. Nedostatak ulaganja i modernizacije željezničke infrastrukture dovodi do smanjenja korištenja željeznica, dok broj kamiona na cestama raste.
-
Hrvatska: Planira se izgradnja nizinske pruge od Rijeke do Zagreba, što će, uz otvaranje novog kontejnerskog terminala u Rijeci, omogućiti Hrvatskoj da postane značajan logistički centar u Evropi. tportal.hr
-
Regionalne inicijative: Pokrenute su nove željezničke linije, poput TransFER Beograd–Rijeka, koja povezuje kontejnerski terminal Nelt kod Beograda sa kontejnerskim terminalom Jadranska vrata u Rijeci, čime se omogućava kraće vrijeme transporta i održiva alternativa drumskom prevozu na Zapadnom Balkanu. railcargo.com
Iako se na globalnom nivou bilježi rast i modernizacija željezničkog transporta, na Balkanu je situacija raznolika. Dok neke zemlje ulažu u infrastrukturu i bilježe porast broja putnika, druge se suočavaju s izazovima poput nedostatka ulaganja i preusmjeravanja tereta na cestovni prevoz. Regionalne inicijative i projekti modernizacije ključni su za unapređenje željezničkog sektora u ovom području.novac.jutarnji.hr
Na Balkanu trenutno postoji nekoliko ključnih željezničkih kontejnerskih ruta koje povezuju regiju s ostatkom Evrope i Azije. Jedan od značajnih projekata je uspostava željezničkog teretnog koridora “Alpe – zapadni Balkan”, koji povezuje Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Bugarsku. vlada.gov.hr
Ovaj koridor prolazi kroz sljedeće glavne tačke:
- Salzburg (Austrija)vlada.gov.hr
- Villach (Austrija)
- Ljubljana (Slovenija)
- Zagreb (Hrvatska)
- Vinkovci/Vukovar (Hrvatska)vlada.gov.hr
- Tovarnik (granica Hrvatska/Srbija)vlada.gov.hr
- Beograd (Srbija)
- Niš (Srbija)
- Dimitrovgrad (granica Srbija/Bugarska)vlada.gov.hr+1https://repository.pfri.uniri.hr+1
- Sofija (Bugarska)vlada.gov.hr
- Svilengrad (granica Bugarska/Turska)vlada.gov.hr
Ovaj koridor omogućava efikasan transport kontejnerskog tereta između centralne Evrope i Balkana, te dalje prema Turskoj i Bliskom Istoku. Povezivanjem ključnih logističkih centara, koridor “Alpe – zapadni Balkan” igra vitalnu ulogu u unapređenju intermodalnog transporta i smanjenju zagušenja na cestama.vlada.gov.hr
Pored ovog koridora, postoje i druge inicijative za unapređenje željezničkog kontejnerskog transporta na Balkanu, uključujući modernizaciju infrastrukture i uspostavu novih logističkih centara, što dodatno doprinosi efikasnosti i konkurentnosti željezničkog transporta u regiji.
Na Balkanu postoji nekoliko značajnih projekata koji unapređuju željeznički kontejnerski transport:
-
TransFER Beograd–Rijeka: Ova linija povezuje kontejnerski terminal Nelt kod Beograda sa kontejnerskim terminalom Jadranska vrata u Rijeci. Omogućava kraće vrijeme transporta i održivu alternativu drumskom prevozu na Zapadnom Balkanu. (railcargo.com)
-
Modernizacija pruge Beograd–Budimpešta: Ovaj projekat ima za cilj unapređenje željezničke veze između Srbije i Mađarske, što će poboljšati efikasnost transporta robe između centralne Evrope i Balkana.
-
Rekonstrukcija pruge Niš–Dimitrovgrad: Ovaj projekat je ključan za povezivanje Srbije s Bugarskom i dalje prema Turskoj, čime se unapređuje protok kontejnerskog tereta na ovom koridoru.
Ovi projekti doprinose jačanju željezničkog kontejnerskog transporta na Balkanu, omogućavajući efikasnije i održivije logističke tokove u regiji.
